INA će dnevno proizvoditi četiri tone zelenog vodika, otkrila i kada kreće prva isporuka

Izgradnjom prvog komercijalnog postrojenja za zeleni vodik, INA ulazi u novu fazu modernizacije riječke rafinerije i diverzifikacije energetskog portfelja. Potpisom dvaju ugovora vrijednih više od 33 milijuna eura, kompanija je osigurala ključne preduvjete za projekt koji bi u Hrvatsku trebao donijeti prvu ozbiljnu industrijsku proizvodnju obnovljivog vodika.

Ugovor za izgradnju postrojenja za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika, vrijedan 22,5 milijuna eura bez PDV-a, INA je potpisala sa zajednicom ponuditelja Končar i Siemens Energy. Drugi ugovor, gotovo 11 milijuna eura vrijedan, odnosi se na izgradnju solarne elektrane snage 11 MW koja će napajati elektrolizator od 10 MW - uređaj koji razdvaja vodu na vodik i kisik i time omogućuje samu proizvodnju zelenog vodika. Teren za solarnu elektranu već je pripremljen, a INA je ranije osigurala elektrolizator, čime su izbjegnuti eventualni zastoji u opskrbi ključnom opremom.

Planovi i rokovi

Iz INA-e navode da je završetak projekta planiran za 2026. godinu, dok se početak proizvodnje i prve isporuke zelenog vodika očekuju 2027. godine.

"Trenutno ne vidimo prepreke koje bi mogle ugroziti završetak projekta u predviđenom roku. Dosadašnji napredak potvrđuje našu sposobnost upravljanja rizicima i održavanjem dinamike projekta", rekli su za Bloomberg Adriju.

Planirani kapacitet proizvodnje iznosi oko 1.500 tona godišnje, odnosno gotovo četiri tone dnevno, čime INA ulazi u potpuno novo tržišno područje obnovljivog vodika.

Glavnina proizvedenog vodika bit će namijenjena tržištu, osobito transportnim tvrtkama koje prelaze na niskougljična goriva. Istodobno, projekt je koncipiran fleksibilno kako bi se mogao prilagoditi dinamici razvoja potražnje.

"Proizvedeni zeleni vodik prvenstveno će biti namijenjen tržištu, osobito vanjskim korisnicima u sektoru transporta. U slučaju slabije potražnje, može se koristiti i u proizvodnim procesima same rafinerije, što dodatno doprinosi smanjenju emisija CO₂", rekli su iz INA-e.

INA će u postrojenju u Rafineriji nafte Rijeka proizvoditi oko 1.500 tona zelenog vodika godišnje | Pixsell

Partneri i uloga projekta

U INA-i ističu da su KONČAR i Siemens Energy odabrani nakon otvorenog i transparentnog postupka. "Njihova ponuda ocijenjena je kao tehnički najkvalitetnija i ekonomski konkurentna", naveli su iz kompanije. Siemens Energy donosi iskustvo u tehnologijama proizvodnje i distribucije vodika, dok KONČAR ima snažnu domaću referentnu bazu u izgradnji solarnih elektrana i elektroenergetskih rješenja, što je kombinacija koja je presudila u odabiru.

Projekt proizvodnje obnovljivog vodika dio je šire dekarbonizacije rafinerije te usklađivanja s europskim regulativama poput RED III. Predsjednica Uprave Ine, Zsuzsanna Ortutay, istaknula je da je riječ o strateškom ulaganju koje otvara nove tržišne prilike i poboljšava održivost rafinerije.

Projekt ima i institucionalnu podršku. Naime, prema odluci Ministarstva gospodarstva, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti trebalo bi se osigurati do 15 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Elektrolizator u Rafineriji nafte Rijeka imat će snagu 10 MW, a napajat će se elektranom snage 11 MW | HINA

Razvoj tržišta i širenje u Europu

Hrvatsko tržište obnovljivog vodika nalazi se u početnoj fazi, no INA procjenjuje da bi upravo ovaj projekt mogao potaknuti njegov razvoj. Kompanija već razmatra širenje i nove poslovne modele.

"Dugoročno, INA vidi priliku za razvoj mreže punionica i uključivanje u europske lance opskrbe zelenim vodikom", rekli su iz kompanije.

Kako u Europi trenutačno relativno mali broj najavljenih vodikovih projekata ulazi u fazu realizacije, INA naglašava važnost kvalitetnog upravljanja rizicima i bliske suradnje s partnerima kao ključne uvjete za isporuku projekta u planiranim rokovima.

S dovršetkom postrojenja, Hrvatska bi dobila prvi industrijski izvor obnovljivog vodika, a INA novu polugu za modernizaciju rafinerijskih procesa i ulazak u segment energetike koji bi sljedećih desetljeća trebao dobiti sve značajniju ulogu u europskoj ekonomiji.

Podsjetimo, u nacionalnoj studiji razvoja i primjene strategije za vodik predviđa se da bi u 2030. godini Hrvatska trebala ostvariti proizvodnju i potrošnju od 26,4 tisuća tona obnovljivog vodika. 

Uloga zelenog vodika u energetskoj tranziciji Zeleni vodik posljednjih je godina u fokusu europske zelene tranzicije jer se smatra jednim od rijetkih rješenja za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima u sektorima koje je teško dekarbonizirati. Riječ je ponajprije o industriji i transportu, gdje alternativna rješenja često nisu dostupna ili su znatno skuplja. Dobiva se elektrolizom vode uz korištenje električne energije iz obnovljivih izvora, čime se izbjegava uporaba fosilnih goriva. Zeleni vodik može zamijeniti tzv. sivi vodik u industrijskim procesima, ali i poslužiti kao osnova za nove proizvode poput zelenog gnojiva ili čelika. Važnu ulogu ima i u elektroenergetskom sustavu, gdje omogućuje pohranu viškova energije iz sunca i vjetra te povećava fleksibilnost mreže u razdobljima kada proizvodnja i potrošnja nisu usklađene.