U utorak su na snagu stupile nove globalne carine američkog predsjednika Donalda Trumpa od 10 posto, potez kojim Bijela kuća pokušava spasiti njegovu trgovinsku strategiju nakon što je Vrhovni sud poništio prethodni paket opsežnih carina.
Trump je prošlog petka, samo nekoliko sati nakon presude, potpisao izvršnu uredbu kojom je odobrio uvođenje poreza na uvoz od 10 posto. U međuvremenu je zaprijetio da bi stopu mogao podići na 15 posto, ali do utorka u 12:01 po washingtonskom vremenu, kada je carina od 10 posto počela vrijediti, nije izdao službenu odluku o povećanju.
Prema riječima jednog dužnosnika administracije, Bijela kuća priprema formalnu uredbu kojom bi globalnu carinsku stopu podigla na 15 posto. Rok za uvođenje više stope još nisu definirali, rekao je isti izvor, koji je želio ostati anoniman jer je riječ o internim raspravama.
Čitaj više
EU zaustavlja odobrenje trgovinskog sporazuma sa SAD-om zbog Trumpovih novih carina
Europska unija spremna je zamrznuti proces ratifikacije trgovinskog sporazuma sa SAD-om i traži pojašnjenja od administracije predsjednika Donalda Trumpa o njegovom novom programu carina.
prije 20 sati
Poraz Bijele kuće otvara Europi prostor za protunapad
Presuda Vrhovnog suda oslabila je Trumpove carinske ovlasti, ali ne i političku neizvjesnost.
prije 20 sati
Amerika i Iran na rubu rata: Koji je krajnji cilj?
Iako Trump vojnim udarom pokušava iznuditi iranske ustupke, sužen manevarski prostor i nedostatak jasno definiranog ishoda pretvaraju potencijalni rat u opasan pohod bez jasnog cilja.
prije 21 sat
Trumpove carine: U Americi nešto novo, u Hrvatskoj sve po starom
U SAD najviše izvozimo lijekove, transformatore, imunološke proizvode i oružje, a lani nam je izravna trgovina s SAD-om, smanjena za oko 15 posto.
22.02.2026
Nejasne poruke iz Washingtona izazvale su zbunjenost diljem svijeta oko Trumpove carinske politike. Države i kompanije sada detaljno analiziraju postojeće trgovinske sporazume kako bi procijenile kako bi ih pogodile najnovije prijetnje iz Bijele kuće. Veliki trgovinski partneri, uključujući Europsku uniju i Indiju, zbog neizvjesnosti su naglo prekinuli aktualne pregovore o trgovini.
Trump carinu od 10 posto uvodi pozivajući se na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji američkom predsjedniku omogućuje da takvu mjeru provodi 150 dana bez odobrenja Kongresa. Na taj se mehanizam oslonio nakon što je sud presudio da je zloupotrijebio zakon o izvanrednim ovlastima kada je njime pokušao uvesti takozvane "recipročne" carine na robu iz cijelog svijeta.
Plan prema članku 122 ne uspijeva zamijeniti IEEPA | Bloomberg
Uredba je zadržala dio izuzeća. To se prije svega odnosi na robu koja zadovoljava pravila sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma između SAD-a, Kanade i Meksika, kao i na dio poljoprivrednih proizvoda koji su bili izuzeti i u okviru carina koje je sud sada poništio.
Prema analizi Bloomberg Economicsa, prosječna efektivna carinska stopa u SAD-u, uz ta izuzeća, iznosit će oko 10,2 posto, dok je prije sudske odluke bila 13,6 posto. Ako Trump podigne globalnu carinu na 15 posto, efektivna stopa popela bi se na oko 12 posto, pokazuje ista analiza.
Trumpov tim poručuje da će carine i dalje biti ključni alat njegove trgovinske politike. Najavljuju niz istraga u ubrzanom roku koje bi mu omogućile da samostalno uvede nove namete, s jasnim ciljem da ponovno uspostavi carinski režim koji je sudska presuda praktički srušila.
Nijedna od pravnih osnova na koje se Bijela kuća sada poziva, poput odredbi 301 i 232, ne daje Trumpu toliko manevarskog prostora kao zakon o izvanrednim ovlastima koji je ranije koristio kako bi pritisnuo trgovinske partnere. Administracija zasad nije pokrenula nove trgovinske istrage, a takvi postupci mogu potrajati mjesecima.
Dok odgovaraju na odluku sudaca, dužnosnici administracije pozivaju partnere da poštuju sporazume koje su sa SAD-om dogovorili u proteklih godinu dana.
"Želimo da shvate kako su to dobri sporazumi", rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer u emisiji Face the Nation na CBS-u u nedjelju. "Mi ćemo ih poštovati. Očekujemo da ih poštuju i naši partneri."
Takve poruke nisu umirile dio velikih gospodarstava. Europska unija u ponedjeljak je zamrznula ratifikaciju sporazuma sa SAD-om dok Trump ne razjasni svoje nove carinske planove. U New Delhiju su dužnosnici iz istog razloga odgodili ovotjedne razgovore u SAD-u o dovršetku privremenog trgovinskog sporazuma.
Trump je u ponedjeljak dodatno zaprijetio još višim carinama partnerima koji se, kako je rekao, "igraju" s postojećim sporazumima.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u emisiji Face the Nation poručila je da je za globalnu trgovinu "od presudne važnosti" dobiti jasne smjernice od američke administracije.
Najava da bi osnovnu globalnu stopu mogao podići na 15 posto uzdrmala je i neke tradicionalne saveznike koji su već postigli dogovore s Trumpom. Ujedinjeno Kraljevstvo je prošle godine ispregovaralo stopu od 10 posto, a viša carina dovela bi njegove izvoznike u nepovoljniji položaj.
U međuvremenu bi neke države s kojima Washington ima zategnutije odnose, uključujući Kinu, mogle ojačati svoju pregovaračku poziciju nakon što su Trumpu ograničili izvanredne ovlasti. Američki predsjednik krajem idućeg mjeseca planira posjet Pekingu, gdje bi se trebao sastati s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, u susretu koji već sada izaziva veliko zanimanje.
Carine su stupile na snagu svega nekoliko sati prije nego što bi Trump trebao održati svoje godišnje obraćanje o stanju nacije pred Kongresom. U dvorani će sjediti i demokrati, ali i dio republikanaca koji su se protivili nekim elementima njegove trgovinske politike.
Očekuje se da će govor u udarnom terminu usmjeriti na gospodarstvo, dok republikanci pokušavaju pronaći poruku za izbore na sredini mandata u trenutku kada birače sve više frustriraju troškovi života. Ankete pokazuju da javnost sve skeptičnije gleda na Trumpovu carinsku politiku i da je sve češće povezuje s rastom cijena. Istraživanje koje su proveli Washington Post, ABC i Ipsos pokazalo je da 64 posto Amerikanaca ne odobrava način na koji Trump vodi carinsku politiku, dok ga 34 posto podržava.