Trumpove carine: U Americi nešto novo, u Hrvatskoj sve po starom

Američki Vrhovni sud u petak je objavio presudu kojom je dio carina koje je tijekom posljednjih godinu dana uveo Donald Trump proglasio nezakonitima. Američki predsjednik reagirao je brzo nakon objave najavom novih globalnih carina po stopi od 10 posto, a dan kasnije tu je stopu podigao na 15 posto. Za Hrvatsku se u kratkom roku, po svemu sudeći, neće ništa promijeniti, dok bi se u srednjem roku, ovisno o mnogo faktora, mogla pojačati prijetnja europskoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Vlast Donalda Trumpa carine je uvodila u više navrata pozivajući se na razne američke zakone. Ovo posljednje je ključno. Vrhovni sud SAD-a u petak je nezakonitima proglasio carine koje je Trumpova vlast uvodila temeljem ovlasti koje predsjedniku daje američki zakon o ekonomskim ovlastima u slučaju izvanredne međunarodne situacije iz 1977. godine.

Predsjednik mora temeljem procijenjenih inozemnih prijetnji nacionalnoj sigurnosti, vanjskoj politici ili ekonomiji SAD-a proglasiti nacionalno izvanredno stanje i to mu daje ovlasti za korištenje ekonomskih alata. Te svoje ovlasti Trump je koristio kad je uvodio tzv. "recipročne" carine početkom travnja prošle godine.

Odluka Vrhovnog suda znači da te carine više nisu na snazi, no Trump je odmah reagirao najavom uvođenja carina temeljem Odjeljka 122. Zakona o trgovini. Te odredbe zakona dosad još nisu primjenjivane, a Trumpu daju ovlast za uvođenje carina po maksimalnoj stopi od 15 posto na rok od 150 dana.

Prema najavama, nove carine po stopi od 10 posto trebale su stupiti na snagu u ponoć 24. veljače i primjenjivati se na svu robu, uz dosadašnje iznimke. Po svemu sudeći, nakon što je Trump povisio stopu, sve će biti isto samo će stopa iznositi 15 posto.

Do nedjelje ujutro službenih priopćenja o tome što sve to točno znači za Europsku uniju nije bilo. Portal Euractiv prenio je izjavu Olofa Gilla, glasnogovornika europskog Povjerenika za trgovinu, koji je kazao kako Komisija "pažljivo" analizira odluku američkog vrhovnog suda.

Odbor za trgovinu Europskog parlamenta je u utorak trebao raspravljati i glasati o trgovinskom sporazumu kojeg su lani dogovorili Europska unija i SAD. Nekoliko tjedana nakon toga očekivalo se i glasanje u Europskom parlamentu. Prema najsvježijim informacijama, to će sada biti odgođeno dok ne budu poznati detalji oko novog carinskog režima.

Čelnici EU-a tek analiziraju presudu američkog Vrhovnog suda (na slici: Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća) | Simon Wohlfahrt/Bloomberg

 

Bez obzira na ukidanje jednih carina i najavljeno uvođenje drugih, na snazi i dalje ostaju bitno više carine koje je Trumpova vlast uvela temeljem drugih ovlasti. Radi se o sektorskim carinama vezanim uz čelik, aluminij, bakar, drvo i vozila.

Iz vrha hrvatske vlasti zasad nema nikakve reakcije na novosti u američkoj carinskoj politici. Prije objave ovog članka provjerili smo internetske stranice domaćih institucija i tijela, ali niti na stranicama Vlade RH, ni Ministarstva gospodarstva, ni Ministarstva financija, ni Carinske uprave, ni Hrvatske gospodarske komore, ni na Izvoznom portalu, niti na stranicama udruge Hrvatski izvoznici, ni na stranicama Hrvatske udruge poslodavaca nema novih obavijesti o mogućem utjecaju novina iz trgovinskog režima s SAD-om.

Bez brige

Nije se oglasilo čak niti lani osnovano famozno Međuresorno povjerenstvo za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD na čijem je čelu ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Brige među domaćim poduzetnicima i političarima dakle – nema.

Prema statističkim podacima za prvih devet mjeseci prošle godine vrijednost hrvatskog izvoza u SAD u samo je deset kategorija proizvoda premašivalo iznose od pet milijuna eura. U Ameriku najviše izvozimo lijekove, imunološke proizvode, pištolje i transformatore. Još nešto cementa, industrijskih strojeva, džemova i marmelada te plovila, no jedino je izvoz lijekova do kraja rujna premašio vrijednost od sto milijuna eura.

Sektorske carine nam tako nisu bitnije utjecale na izravnu robnu razmjenu s SAD-om, a nove globalne carine bi trebale biti u razini ranije stope od 15 posto koliko je na uvoz iz EU-a bila postavljena stopa temeljem recipročnih carina. Sve u svemu, čini se kako se ukidanjem jednih carina i najavljenim uvođenjem drugih za domaće poduzetnike neće promijeniti ništa bitno.

Ipak, puno toga ostaje visiti u zraku. Za početak, nije potpuno jasno smije li Trump, nakon što istekne rok od 150 dana zanavljati carine temeljem istih odredbi američkog zakona o trgovini. Čak i ako ne smije, američki predsjednik je pokazao kako malo mari za zakone i mogao bi se odlučiti na produljenje carina pa opet prepustiti pravnicima da se natežu dok Vrhovni sud ne donese konačnu odluku.

Sektorske carine

Nadalje, Trump je nekoliko puta prijetio visokim carinama za farmaceutske proizvode. Ukoliko se one uvedu, to će biti temeljem odredbi iz Odjeljka 232. američkog Zakona o širenju trgovine, odnosno istih onih odredbi na kojima leže već uvedene sektorske carine za čelik, aluminij, drvo i drugo.

Vozila i dijelovi za njih koji se iz Europske unije izvoze u SAD dosad su bili carinjeni po stopi od 15 posto, ali zahvaljujući dogovorenom trgovinskom sporazumu između SAD-a i EU-a. Ukoliko taj sporazum sada dolazi u pitanje, nejasno je po kojoj će se stopi ubuduće cariniti europski izvoz vozila u SAD.

Za trgovinu Europske unije, a onda i posredan utjecaj na domaće poduzetnike, vrlo je bitna izjava američkog predstavnika za trgovinu Jamiesona Greera. Reagirajući na presudu Vrhovnog suda i najavljujući daljnje korake kazao je kako će američke analize "pokriti većinu velikih trgovinskih partnera i da će se odnositi na problematična pitanja poput viška industrijskih kapaciteta, rad pod prisilom, farmaceutsku cjenovnu politiku, diskriminaciju protiv američkih tehnoloških kompanija i digitalne robe i usluga, poreza na digitalne usluge, zagađenje oceana i politike vezane uz trgovinu morskom hranom, rižom i drugim proizvodima".

Jamieson Greer na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu | Chris J. Ratcliffe/Bloomberg

 

Takve analize nužne su prije uvođenja sektorskih carina temeljem spomenutog Odjeljka 232. za kojeg su američki vlastodršci najavili jače korištenje. Trump je najavio globalne carine po stopi od 15 posto kako bi dobio na vremenu jer je za uvođenje carina po Odjeljku 232. potrebno provesti istrage i analize i dokazati nepoštenu trgovačku praksu kod trgovinskih partnera.

Radi se o procesu sličnom onima pred Svjetskom trgovinskom organizacijom kad zemlje optužuju pojedine trgovinske partnere za nefer trgovinu, bilo radi državnih subvencija ili dampinških cijena, kako bi opravdale uvođenje carina. Bessent je najavio istrage, a njegova izjava pokazuje na što će se točno fokusirati američka vlast i gdje će pokušati pronaći razloge za uvođenje carina.

Dosad raspoložive brojke, za prvih 11 mjeseci 2025. ukazuju na 15-postotni pad izravne hrvatske trgovine s SAD-om. Promjena je uočljiva no nije katastrofalna. Najnovijim carinskim hirevima ne bi se trebalo dodatno izmijeniti ništa bitno. Barem ne do idućeg izljeva bijesa američkog predsjednika.