Dan nakon najave globalnih carina od 10% Trump povisio stopu na 15%

Američki predsjednik Donald Trump poručio je kako će globalnu carinsku stopu od 10 posto, koju je najavio dan ranije, povisiti na 15 posto i time dodatno uzburkao ekonomiju istovremeno kritizirajući američki Vrhovni sud nakon presude kojom je njegov omiljeni mehanizam za uvođenje carina proglašen protuzakonitim.

"Kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, bez odgode ću povisiti globalnu  stopu od 10% na države, od kojih su mnoge desetljećima 'derale' SAD bez odmazde (dok ja nisam došao!), na potpuno dozvoljenu, i pravno provjerenu, razinu od 15%", stoji u Trumpovoj poruci objavljenoj u subotu na društvenim medijima.

Trump time pokušava održati svoju trgovinsku politiku nakon presude kojom je nezakonitom proglašeno njegovo korištenje zakona za izvanredne situacije kako bi diljem svijeta nametnuo tzv. recipročne carine i to koristio za ucjenjivanje vlada drugih zemalja. Razljućen presudom, u petak nekoliko sati nakon objave presude, Trump je inicijalno nametnuo globalnu carinsku stopu od 10 posto, kako bi zadržao carine za koje tvrdi da su ključne za njegovu ekonomsku moć i nacionalnu sigurnost.

No njegova objava u subotu daje do znanja kako je odlučio da 10 posto nije dovoljno, iako je u petak izjavio kako: "Apsolutno svaka stvar koju sam danas izjavio je garantirano sigurna".

Trumpovi napori za održavanjem carinske politike naglašavaju očekivanu ekonomsku volatilnost. Alati koji su mu preostali nisu toliko fleksibilni kao oni koje je imao koristeći ovlasti za izvanredne situacije, a i ti će se naći pred pravnim izazovima.

Bez komentara

Dodatni detalji oko toga kad će točno stopa od 15 posto stupiti na snagu nisu bili dostupni. Inicijalna stopa od 10 posto koju je Trump najavio u petak trebala se početi primjenjivati od ponoći 24. veljače, stoji u dokumentima Bijele kuće.

Iz Bijele kuće i Ureda američkog predstavnika za trgovinu nisu odgovorili na molbu za komentarom.

Novu baznu carinsku stopu Trump uvodi temeljem odredbi iz Odjeljka 122. Zakona o trgovini iz 1974. godine koje predsjedniku dozvoljavaju uvođenje carina na 150 dana bez odobrenja parlamenta. Dobivanje potpore u Kongresu bilo bi izazovno jer su se i demokrati i republikanci protivili pojedinim elementima njegove trgovinske politike.

Trump će se u utorak naći upravo pred tim zakonodavcima, kao i pred članovima Vrhovnog suda, jer bi u Washingtonu trebao održati govor o stanju nacije. Očekuje se kako će se u govoru fokusirati na ekonomiju u trenucima kad republikanci pokušavaju poslati poruku glasačima frustriranim cijenama i troškovima života.

U travnju prošle godine, Trump se oslonio na Zakon o ekonomskim ovlastima u slučaju izvanredne međunarodne situacije kako bi desecima američkih trgovinskih partnera nametnuo carine po stopama od 10 do 50 posto. Vrhovni sud je u petak presudio kako je Trump postupio protuzakonito koristeći taj zakon kako bi opravdao svoje "recipročne" carine, poručivši kako njegovo zaobilaženje Kongresa nema opravdanja u ustavu.

U petak, Trump je izjavio kako će zadržati carinsku stopu od 10 posto, kao i da će i dalje vrijediti carine nametnute temeljem Odjeljaka 301. i 232., a američkom predstavniku za trgovinu naredio je da pokrene nove ubrzane istrage temeljem Odjeljka 301.

Povlašteni položaj

Nakon što je u subotu predsjednik promijenio mišljenje, glasnogovornik britanske vlade, koja je imala najnižu recipročnu stopu od 10 posto, poručio je kako "u bilo kojem scenariju, očekujemo da će naš povlašteni položaj sa SAD-om i dalje biti na snazi i surađivat ćemo s vlastima kako bismo razumijeli na koji način presuda utječe na carine prema uvozu iz Britanije i ostatka svijeta".

Istrage zahtijevaju vrlo specifičnu analizu trgovine s pojedinim državama i zaključke o nepoštenim praksama prije nego što se smiju uvesti carine koje bi s vremenom mogle zamijeniti osnovnu carinsku stopu. Predsjednik također razmatra carine od 15 do 30 posto na strane automobile, ali će zadržati izuzetke za robu i pojedine poljoprivredne proizvode temeljem trgovinskog sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade.

Problematična pitanja

"Očekujemo da će te istrage pokriti većinu velikih trgovinskih partnera i da će se odnositi na problematična pitanja poput viška industrijskih kapaciteta, rad pod prisilom, farmaceutsku cjenovnu politiku, diskriminaciju protiv američkih tehnoloških kompanija i digitalne robe i usluga, poreza na digitalne usluge, zagađenje oceana i politike vezane uz trgovinu morskom hranom, rižom i drugim proizvodima", poručio je u petak američki predstavnik za trgovinu Jamieson Greer.

Presuda Vrhovnog suda donijela je i nova pitanja oko carinskih prihoda koji su dosad prikupljeni. U iščekivanju presude, više od 1.500 kompanija podnijelo je tužbe na trgovačkim sudovima, pokazuje analiza Bloomberga.

U presudi ne stoji imaju li uvoznici pravo na povrat novca, tako da će to pitanje morati rješavati niži sudovi – a radi se o iznosu koji bi se mogao penjati do 170 milijardi dolara, odnosno više od polovice prihoda koje su donijele Trumpove carine. Trump je kritizirao suce jer nisu donijeli nikakvu uputu, no ministar financija Scott Bessent je izjavio da će carinski prihodi ove godine usprkos presudi ostati "gotovo nepromijenjeni".

 

---U izradi članka sudjelovala Ellen Milligan.