SAD se može pohvaliti najdubljim i najlikvidnijim financijskim tržištima na svijetu. Dolar je kralj valuta, a američke državne obveznice su najistaknutija sigurna imovina. Ipak, ukorijenila se priča da je možda vrijeme da globalni investitori "prodaju Ameriku".
Ideja se može pratiti od travnja 2025., kada je predsjednik Donald Trump uzdrmao globalni trgovinski sustav carinama na tzv. "Dan oslobođenja" usmjerenim na desetke zemalja. Ponovno je oživljena početkom siječnja tijekom Trumpove kampanje za preuzimanje kontrole nad Grenlandom, što je razljutilo saveznike, posebno u Europi.
Strani novac pomogao je u podizanju već ionako visokih vrijednosti američkih dionica i financiranju velikog proračunskog i trgovinskog deficita zemlje. Iako zasad nema znakova općeg bojkota, čak bi i odmjerenija promjena raspoloženja imala značajne implikacije.
Čitaj više
Slab dolar, jaki prinosi: što propuštamo gledajući samo tečaj
Euro je u odnosu na dolar nakratko dosegnuo najvišu razinu od 2021. godine
prije 4 sata
Zašto Trump ne ruši Putinovu kuću od karata?
Rat u Ukrajini na pragu 4. godine; hoće li novi trilateralni pregovori odrediti svjetski poredak?
prije 8 sati
Nominacija novog šefa Feda uzdrmala tržišta - zlato i bitcoin u slobodnom padu
Imenovanje Kevina Warsha za nasljednika Jeromea Powella izazvalo oštar pad cijena plemenitih metala i kriptovaluta.
02.02.2026
Pod Trumpovom čizmom: što je sljedeće za Iran?
Što će se dogoditi u Iranu ako padne režim vrhovnog vođe Alija Hameneija?
02.02.2026
Je li važno ako stranci "prodaju Ameriku"?
Ukratko, da. SAD već dugo ima koristi od "pretjerane privilegije", teze da će, budući da investitori imaju gotovo nepokolebljivo povjerenje u dolar i državne obveznice, američki fiskalni i trgovinski deficiti biti održavani priljevom stranog kapitala.
Ali što ako se čarolija prekine i američka imovina više ne bude smatrana najsigurnijom okladom?
Prodaja od strane stranaca mogla bi oslabiti dolar i smanjiti fond kapitala dostupan američkoj vladi i tvrtkama. Ako uvoz postane skuplji za američke potrošače, a troškovi zaduživanja porastu, postoji rizik da to uzrokuje začarani krug u kojem savezni deficit postaje manje održiv i nastaje recesija.
Tržišta su to osjetila nakon "Dana oslobođenja", kada su dionice, obveznice i dolar pali, prisiljavajući Trumpa da se povuče od nekih svojih trgovinskih prijetnji. Neposredna previranja bila su relativno kratkotrajna, a gospodarstvo je izbjeglo značajnu štetu. Ipak, američka valuta pala je za otprilike 10 posto otkako se Trump vratio na dužnost i blizu je najslabije razine još od 2022., što sugerira da investitori smanjuju svoju izloženost dolaru.
Što stoji iza "Prodajte Ameriku?"
U svojoj srži, narativ odražava zabrinutost da bi imovina denominirana u dolarima mogla biti rizičnija nego što se prije mislilo.
Desetljećima su strani investitori ulagali novac u SAD, privučeni njegovim dubokim tržištima kapitala, pravnom zaštitom, predanošću slobodnoj trgovini, stabilnom valutom, neovisnom monetarnom politikom i superiornim rejtingom obveznica.
Erozija tih značajki, bilo stvarna ili percipirana, nosi rizik od uznemiravanja tržišta. SAD je ostao bez najviše kreditne razine u svibnju 2025., kada su iz agencije Moody's Ratings rekli da dugoročni izgledi deficita više nisu kompatibilni s trostrukim A statusom. Prinos američkih 30-godišnjih obveznica nakratko se popeo iznad 5 posto kao reakcija na to.
Trumpova carinska kampanja povećala je troškove i neizvjesnost za multinacionalne tvrtke, čineći SAD manje privlačnim mjestom za ulaganje. Predsjednik je također potaknuo zabrinutost zbog neovisnosti Saveznih rezervi (Fed) u svojoj potrazi za nižim kamatnim stopama. Investitori su zabrinuti da bi neopravdano smanjenje kamatnih stopa moglo potaknuti inflaciju i narušiti vrijednost dolara.
Trump na tzv. Dan oslobođenja | Bloomberg
Prodaje li itko?
Danski mirovinski fond AkademikerPension jedan je od konkretnih primjera "prodaje Amerike".
Kada je Trump zaprijetio aneksijom Grenlanda, AkademikerPension se obvezao prodati svojih 100 milijuna dolara u državnim obveznicama, rekavši da SAD smatra kreditnim rizikom. Iako je to kap u moru u kontekstu tržišta državnih obveznica vrijednog 30 bilijuna dolara, prodaja predstavlja simboličan korak. Nedavno je i nizozemski mirovinski fond PME odlučio odmaknuti se od američke imovine zbog zabrinutosti oko politika Trumpove administracije.
Gubitnički niz dolara i nagli porast cijena metala koji je započeo prošle godine i nastavio se u 2026. godini mogu biti djelomično posljedica ulagača koji traže alternative američkim dionicama i obveznicama. PME se obvezao usredotočiti na europski tehnološki sektor. Japan, gdje kamatne stope rastu, također se često spominje kao atraktivna alternativa SAD-u.
Mogu biti prisutni i drugi tržišni trendovi. Jedna je takozvana trgovina devalvacijom, gdje investitori odbacuju valute za koje se boje da ih vlade devalviraju zbog neuspjeha u uravnoteženju proračuna, te se prebacuju na zlato, srebro i Bitcoin. Zbog toga je teže utvrditi prodaju li stranci američku imovinu per se.
Neki stratezi kažu da je vjerojatniji scenarij da investitori odlučuju "zaštititi Ameriku". Ovo je varijacija na širu temu, gdje investitori nastavljaju kupovati američke dionice i obveznice, ali i kupuju derivate koji štite ta ulaganja od daljnjeg pada dolara. To osiguranje može uključivati prodaju dolara unaprijed na deviznim tržištima, vršeći pritisak na pad valute iako strani novac ne prestaje pritjecati u američke vrijednosne papire.
Tko posjeduje američku imovinu? I može li se ona iskoristiti kao oružje?
Stranci drže oko 21 posto američkih vrijednosnih papira prema tržišnoj vrijednosti, prema podacima američkog Ministarstva financija za lipanj 2024. Oni drže i oko trećine duga američkog Ministarstva financija, oko 27 posto korporativnog duga te oko 18 posto američkih dionica.
Što se tiče duga trezora, kojeg ima oko 30 bilijuna dolara, Japan je od studenog bio najveći strani vlasnik s oko 1,2 bilijuna dolara, a slijede ga Velika Britanija i Kina.
Na vrhuncu sukoba oko Grenlanda, mogućnost da upravitelji novca u Europi iskoriste kapital kao oružje spomenuta je u bilješci Deutsche Banka kao način da se blok osveti Trumpovim prijetnjama. To je rasplamsalo napetosti, što je potaknulo američkog ministra financija Scotta Bessenta da kaže da je izvršni direktor banke nazvao kako bi odbacio te tvrdnje.
Stručnjaci kažu da je vrlo malo vjerojatno da bi europske vlade mogle iskoristiti te udjele u ekonomskom sporu sa SAD-om. Za početak, većinu američkih dionica i obveznica koje drže investitori iz eurozone posjeduje privatni sektor, a ne nacionalne vlade.
Možda neće biti lako odoljeti gravitacijskoj privlačnosti SAD-a, unatoč novim rizicima. Rast korporativnih zarada tamo je daleko premašio rast bilo koje druge regije u posljednjem desetljeću.
Američke tehnološke dionice koje su u usponu imaju malo pravih konkurenata u inozemstvu, a njihovi digitalni ekosustavi neizbježno su mjesto za rastući udio svjetske gospodarske aktivnosti. Umjetna inteligencija spremna je preusmjeriti još više ekonomske vrijednosti u Silicijsku dolinu i učvrstiti njihovu dominaciju.
Što se tiče duga, Australija, Novi Zeland i Velika Britanija mogu ponuditi usporedive prinose, ali ta su tržišta mnogo manja. Alternative dolaru, uključujući euro i kineski juan, progone strukturni problemi i neće uskoro zamijeniti američki dolar.
SAD, kako je priznao predsjednik PME-a Alae Laghrich, "ostaje gospodarstvo koje se ne može ignorirati, gdje se mogu postići pozitivni prinosi."