Što potres u Venezueli znači za cijene zlata i srebra?

Eskalacija nestabilnosti u Venezueli, potaknuta intervencijom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa početkom siječnja, ponovno je usmjerila pozornost globalnih tržišta na ulogu geopolitičkog rizika.

Ova južnoamerička zemlja, koja uz goleme rezerve nafte posjeduje i jedan od najvećih neiskorištenih rudnih potencijala zlata na svijetu, postala je epicentar sukoba koji prijeti preliti se na globalne robne i financijske tokove.

O implikacijama ove krize za cijene plemenitih metala i širu ekonomsku sliku za Bloomberg Adria TV govorio je Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata.

Zlato kao barometar globalne napetosti

Iako je intervencija u Venezueli izazvala trenutačni skok cijene zlata od oko dva posto i srebra od čak četiri posto, Ivanović naglašava kako se dublji razlozi za rast cijena kriju u širem geopolitičkom kontekstu. Venezuela, kako navodi, u svojoj centralnoj banci drži oko 161 tonu zlata, što nije značajna količina na globalnoj razini. Međutim, pravo blago leži ispod zemlje - procijenjenih 8000 tona zlata. "Ta količina koju Venezuela ima pod zemljom je zapravo više od bilo kojeg što se nalazi na ukupno od nekom od kontinenata", ističe Ivanović, dodajući kako je trenutna godišnja svjetska proizvodnja iz rudnika oko 2200 tona.

Ipak, cijena zlata ne raste primarno zbog potencijalnog poremećaja u opskrbi iz Venezuele, ističe. "Cijena zlata ne raste radi napada na Venezuelu, nego više radi geopolitičkih konflikata", objašnjava Ivanović. On situaciju stavlja u kontekst američkog pokušaja da presiječe dotok jeftine nafte prema Kini, navodeći Venezuelu i Iran kao ključne točke pritiska. Svaka eskalacija, poput Trumpove izjave o mogućoj okupaciji suverenog teritorija, potiče investitore na bijeg u sigurna utočišta. "Svaki put kada imamo eskalaciju situacije na globalnoj razini, cijena zlata reagira", kaže Ivanović. To, dodaje, stvara začarani krug: rast geopolitičkih tenzija diže cijenu nafte, što dovodi do rasta troškova i inflacije, a to pak usporava gospodarstvo i tjera investitore u sigurnost zlata.

Srebro: Industrijski div u 'savršenoj oluji'

Dok zlato reagira na geopolitiku, srebro proživljava vlastitu dramu, vođenu industrijskom potražnjom. Njegov rast od četiri posto u prva dva dana krize samo je vrh sante leda. Prošle je godine, napominje Ivanović, cijena srebra narasla za više od 160 posto, uz rekordan dnevni skok od 10,2 posto zabilježen na kraju godine. "Srebro je puno volatilnije od zlata, ali isto tako moramo upozoriti da kada su korekcije, ono radi puno veće korekcije od zlata", kaže Ivanović.

Ključni pokretač cijene srebra je ogroman deficit na tržištu koji traje već pet godina i premašuje jednu godišnju proizvodnju, ističe Ivanović. Zelena tranzicija dodatno pojačava pritisak. Inovacije poput novih Samsungovih baterija mogle bi značiti da će svaki novi električni automobil u sebi sadržavati i do jedan kilogram srebra.

"Ako samo deset posto auta prijeđe na elektriku, to bi bilo otprilike oko 250 do 300 milijuna unci srebra koje bi isključivo išlo u automobile", procjenjuje Ivanović. Kao da to nije dovoljno, Kina, koja nije veliki proizvođač, ali je najveća svjetska rafinerija s udjelom od 60 posto, od početka godine ograničava izvoz srebra. "To je jedna savršena oluja za puno veći rast cijene srebra u nadolazećim mjesecima", zaključuje.

Dedolarizacija i nova uloga centralnih banaka

Kriza u Venezueli djeluje kao katalizator za ubrzavanje procesa dedolarizacije, koji predvode zemlje BRICS-a. Njihov cilj je, prema Ivanoviću, postizanje neovisnosti o Zapadu, a pogotovo o američkom dolaru i financijskim kanalima poput Swifta. "Ovo samo pokazuje tim zemljama da što prije trebaju djelovati i nekako steći neovisnost", navodi. Plan BRICS-a uključuje stvaranje nove valute za međusobne transakcije koja bi bila pokrivena s otprilike 40 posto zlata i dijelom nafte, dok bi ostatak činila košarica valuta zemalja članica.

Ovaj strateški pomak izravno se odražava na tržištu. Centralne banke, predvođene onima iz zemalja BRICS-a, već nekoliko godina kupuju preko tisuću tona zlata godišnje, efektivno povlačeći metal s tržišta i stvarajući pritisak na rast cijene. Ivanović očekuje da će se taj trend samo pojačati, što će uzrokovati daljnji rast cijena i zlata i srebra.

 

Iz perspektive malog ulagača, Ivanović poručuje da rastu cijena plemenitih metala nije došao kraj. Ipak, dok su ETF-ovi popularni zbog jednostavnosti trgovanja, on upozorava na rizik treće strane. U kriznim vremenima, tvrdi, vrijedi staro pravilo: "Vlasnik ste jedino onoga što imate u svojoj ruci". Njegova preporuka je stoga ulaganje u fizičko zlato, kao provjerenu zaštitu vrijednosti. "Ja bih preporučio ljudima da imaju nešto fizički jer je to puno sigurnije. Bolje vrabac u ruci nego golub na grani", zaključuje Ivanović.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.