Lideri optimistični unatoč rizicima, prilagodljivost je ključ pobjede u 2026.

Globalno istraživanje C-suite barometar 2026, koje je proveo Forvis Mazars na uzorku od tri tisuće donositelja odluka iz četrdeset zemalja, otkriva poslovni svijet uhvaćen u paradoksu. Iako lideri ulaze u novu godinu s umjerenim optimizmom, istovremeno su svjesni da posluju u okruženju prepunom geopolitičke, tehnološke i ekonomske neizvjesnosti.

U takvim uvjetima, brza prilagodba prestaje biti samo prednost i postaje temeljni preduvjet za dugoročni opstanak i rast. O ključnim zaključcima istraživanja i stanju poslovnog liderstva danas za Bloomberg Adria TV govorio je Andrija Garofulić, partner u Forvis Mazarsu.

Paradoks optimizma u moru neizvjesnosti

Iako 92 posto ispitanih lidera iskazuje optimizam oko generalnog rasta tržišta, a 82 posto očekuje rast vlastitih prihoda, Garofulić upozorava da se radi o najnižim zabilježenim postocima još od pandemijske 2021. godine. To, prema njemu, signalizira jasan odmak od "ružičastog optimizma" prema znatno realnijoj slici poslovnog okruženja. S jedne strane, niže procjene rasta posljedica su inflacije, smanjene kupovne moći i geopolitičkih tenzija. S druge strane, lideri pokazuju značajan optimizam da se upravo u ovakvim nestabilnim vremenima može stvoriti nova vrijednost. Taj optimizam temelji se na vjeri u vlastitu sposobnost prilagodbe, koja se ističe kao glavna tema cjelokupnog istraživanja.

"Sve je nestabilno, pa moraš biti prilagodljiv da bi bio stabilan", slikovito objašnjava Garofulić. Dok su se nekada investicije, poput gradnje hotela, mogle planirati s relativno poznatim varijablama, danas su temelji investiranja poljuljani. Regulatorni pritisci, geopolitički rizici i stalne promjene čine poslovno planiranje iznimno teškim bez sposobnosti brze adaptacije strategije i njezine egzekucije.

Geopolitika, AI i inflacija kao glavne prijetnje

Na listi najvećih rizika koje menadžment vidi pred svojim kompanijama prednjače nove tehnologije i umjetna inteligencija. Njihova primjena više nije samo strateško, već i operativno pitanje. "Svi osjećaju da se stvari mijenjaju i da, ako želiš ostati konkurentan, moraš prihvatiti nove tehnologije", ističe Garofulić. Dilema nije više "hoćemo li ili nećemo", već "moramo, i to što prije". Izazov leži u odabiru prave tehnologije te osiguravanju da organizacija i zaposlenici imaju kapaciteta za njezinu implementaciju i upravljanje.

Odmah uz tehnologiju, kao ključni rizici navode se makroekonomsko okruženje s i dalje prisutnim inflatornim pritiscima te problemi u lancima opskrbe. Dostupnost sirovina i njihove cijene predstavljaju stalnu prijetnju, dodatno zakompliciranu regulatornim pritiscima, carinama i nepredvidivim globalnim partnerstvima. Na kraju, geopolitičke tenzije zaokružuju listu najvećih prijetnji, tjerajući lidere na neprestano preispitivanje na kojim tržištima djelovati i kako predvidjeti buduće globalne komplikacije.

Odgovor kompanija: Tehnologija, diversifikacija i dugoročna igra

Kako bi ostale konkurentne, kompanije poduzimaju niz konkretnih mjera. Značajno se ulaže u tehnologiju, analitiku podataka i automatizaciju poslovnih procesa, što je djelomično potaknuto i globalnim nedostatkom radne snage. Automatizacija više nije samo pitanje efikasnosti, već nužnosti.

Zanimljiv trend koji istraživanje bilježi jest pojačana diverzifikacija tržišta. Prvi put je zabilježen veći interes za ulaganjima u Kanadu, Kinu, Njemačku i Francusku kao alternativu tradicionalno dominantnom tržištu SAD-a. To ukazuje na strateško razmišljanje lidera o tome kako pozicionirati svoje poslovanje u "bipolarnom ili paralelnom svijetu" i biti prisutan na tržištima koja će ostati otvorenija. Sve poduzete mjere, naglašava Garofulić, usmjerene su na dugoročni rast, a ne na kratkoročne ciljeve, jer u nestabilnom okruženju jedina razumna igra je ona dugoročna.

 

Doba teških odluka i jedna ključna vještina

U sljedećih dvanaest mjeseci, menadžment se suočava s donošenjem niza teških odluka. Prva je odabir tehnologije u koju će uložiti, s ciljem da ona postane imovina, a ne trošak u eri brzog tehnološkog napretka. Druga se odnosi na smjer diverzifikacije poslovanja, proizvoda i tržišta, kako bi se smanjio ukupni rizik bez ugrožavanja rasta. Primjerice, odluka o ulaganju u Kinu nosi sa sobom rizik da taj biznis postane nedostupan u slučaju eskalacije sukoba s Tajvanom. "Najteža im je odluka odlučiti u kojem smjeru krenuti", kaže Garofulić.

Na kraju, što će razlikovati tvrtke koje će uspjeti od onih koje će zaostati? Odgovor je, prema Garofuliću, nedvosmislen: prilagodljivost. Upravo je ta sposobnost organizacije da bude agilna, da prepozna kada odabrani smjer ne funkcionira i da se brzo prilagodi novim okolnostima, ključna komponenta uspjeha u 2026. godini. U nepredvidivom globalnom okruženju, pobjednici će biti oni koji su spremni primiti udarce, brzo se oporaviti i nastaviti naprijed promijenjenom, ali ispravnom putanjom.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.