McKinsey: Hrvatska ima priliku promijeniti slabu investicijsku strukturu

Hrvatska bilježi nisku razinu investicija u najproduktivnije sektore, a neto investicije su znatno ispod razine na kojoj su bile prije globalne financijske krize, otkriva novo istraživanje globalne konzultantske tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Investicije: Mjerenje pulsa europske konkurentnosti".

"Taj pad je u skladu s europskim prosjekom gdje su investicije pale za približno 2,8 postotnih bodova, odnosno oko 550 milijardi eura nominalno godišnje. Pored toga, Hrvatska zaostaje u ulaganjima u visokotehnološke sektore s obzirom na to da je većina sredstava za istraživanje i razvoj usmjerene na srednjetehnološke industrije, dok visokotehnološke industrije, poput softvera i biotehnologije, primaju manje novaca", navodi McKinsey.

Ta tvrtka zaključuje da je globalna konkurentnost Europe trenutačno ugrožena, a neki od uzroka su energetski šok, utrka za vodstvo u području umjetne inteligencije te regulatorne prepreke.

Istraživanje mjeri konkurentnost takozvanim "investicijskim pulsom" analizirajući investicije na temelju podataka 3000 velikih tvrtki te ističe kako investicije u kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj (R&D) imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti europskih gospodarstava.

McKinsey smatra da je investicijski puls Europe trenutačno nizak te kako ona značajno zaostaje za SAD-om.

"U 2022. godini, velike američke tvrtke odvojile su oko 700 milijardi eura više za kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj nego europske tvrtke, a europska imovina rizičnog kapitala pod upravljanjem ekvivalentna je jednoj četvrtini ukupnih istih sredstava u SAD-u. Također, između 2010. i 2022. godine prosječne investicije u intelektualno vlasništvo te strojeve i opremu kao postotak BDP-a na razini Europe iznosile su 8,7 posto što je dva postotna boda manje od istih investicija na razini SAD-a", poručuje istraživanje.

Za povećanje razine investicije Europa bi morala odlučnije uklanjati prepreke kao što su troškovi energenata, nedostatak kvalificirane radne snage, regulacija poslovanja i tržišta rada te geopolitička i makroekonomska nesigurnost.

Hrvatska pak posjeduje određene specifičnosti kao što je potencijal koji nudi održivi turizam.

Izvor: IT tvrtka Span

"Digitalna ekonomija, održivi razvoj i turizam neke su od specifičnosti kojima Hrvatska može osnažiti svoje gospodarstvo i učiniti ga otpornijim na buduće poremećaje. Već je McKinseyjevo istraživanje iz 2022. godine pod nazivom 'Digitalni izazivači na novoj granici' podcrtalo kako je Hrvatska u razdoblju između 2019. i 2021. godine zabilježila godišnji rast digitalne ekonomije od 16 posto te rast digitalne trgovine od čak 28 posto. Također, tada je procijenjeno kako bi ICT industrija do 2030. godine mogla povećati svoju vrijednost do pet puta i iznositi oko osam milijardi eura te postati glavna komponenta digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj", podsjeća se u priopćenju iz McKinseya.

Direktor u McKinsey & Co. Adriaticu Tomislav Brezinščak navodi da bi Hrvatska do 2030. godine mogla ostvariti godišnju prosječnu stopu rasta digitalne ekonomije za oko 12 posto, a za takav rast bi mogla najviše biti zaslužna ICT industrija koja ima potencijal rasta u prosjeku oda gotovo 20 posto godišnje.

"Nadalje, za razliku od mnogih europskih država Hrvatska ima značajan potencijal u turizmu i održivom razvoju pa stoga investicije u te sektore mogu biti ključne za dugoročni gospodarski rast i povećanje konkurentnosti na europskoj razini. Ne smijemo zaboraviti kako Hrvatska ima visoki udio malih i srednjih poduzeća koja čine okosnicu gospodarstva države, ali koja često imaju ograničene kapacitete za ulaganja u inovacije i tehnologiju. Povećanje dostupnosti rizničnog kapitala, kao što su rizični i privatni kapital, moglo bi značajno potaknuti njihov rast", smatra Brezinščak.

Dodaje i kako je dugoročna prijetnja tržištu rada i produktivnosti sve starija populacija.

"Prijeko je potrebno ulagati u obuku i prekvalifikaciju radne snage kako bi se ona mogla prilagoditi novim tržišnim potrebama. Fokus na uklanjanje regulatornih prepreka, povećanje ulaganja u inovacije i tehnologiju te prilagodba radne snage stoga će biti presudni za ostvarivanje budućeg gospodarskog rasta Hrvatske", istaknuo je Brezinščak.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar