Hrvati prosječno raspolažu s 24,8 dana godišnjeg odmora, a kako slobodnog vremena mnogima nikad nije dosta, većina zaposlenika nezadovoljna je raspoloživim brojem dana za odmor.
Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan je otprilike tek svaki treći zaposlenik, odnosno svega 29 posto radnika, pokazuje istraživanje koje je proveo MojPosao u suradnji s Alma Career Croatijom. To je značajno manje nego prošle godine kada je 43 posto ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim danima za godišnji odmor.
Istovremeno, dvije trećine radnika, odnosno čak 66 posto želi više dana godišnjeg. Želja je to najviše onih u kategoriji s najmanje dana za odmor, točnije njih 23, što je puni radni tjedan kraće od onih koji su u istraživanju kazali kako imaju dovoljno dana godišnjeg.
Za mnoge je idealna brojka s kojom bi bili zadovoljni 31 dan, što je za većinu gotovo nedostižno. Naime, u prosjeku, hrvatski radnici imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, a najveći broj dana godišnjeg očekivano imaju zaposlenici u hrvatskim institucijama – njih čak 29.
Nakon njih slijede zaposleni u državnim tvrtkama s 28 dana, dok radnici stranih institucija uglavnom raspolažu s 24 dana. Jednako toliko godišnjeg imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, dok najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu. Oni na godišnjem mogu provesti tek 23 dana u godini.
Također, u prednosti su zaposleni u velikim tvrtkama, koji u prosjeku imaju 26 dana godišnjeg odmora, dok u tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana za odmor. Zaposlenici malih tvrtki prošli su najgore. Oni za predah od posla imaju tek 23 dana u cijeloj godini.
Inače, stručnjaci sugeriraju da bi se na godišnjem trebalo provesti tri tjedna bez prekida. No tek svaki treći zaposleni na ljetovanju provodi tri puna tjedna, odnosno iskoristi 15 dana odmora. Tijekom ljetnih mjeseci, 31 posto ljudi potroši dva tjedna godišnjeg odmora, a 14 posto ih ove godine namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla.
Zanimljivo je i da pet posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg odmora te da to loše utječe na njihovu produktivnost. Kontradiktorno je i to da najmlađi radnici, rođeni poslije 1995. godine, koji s jedne strane u značajno većoj mjeri žele više dana godišnjeg, također češće vjeruju kako bi veći broj dana godišnjeg odmora mogao prouzročiti pad njihove produktivnosti.
Sve veća očekivanja regresa
Osim toga, pokazuje se kako nekoliko posljednjih godina, raste broj zaposlenih koji očekuju isplatu regresa. Taj je broj od 2020. do 2023. godine skočio s 24 na 52 posto. Porasla su očekivanja i ove godine kada regres očekuje čak 56 posto radnika u Hrvatskoj. Iz MogPosla navode kako je taj rast posljedica podizanja neoporezivih dohodaka, ali i nastojanja poslodavaca da nadoknade inflaciju.
A dok očekivanja rastu, sam iznos regresa nije se značajno povećao, odnosno očekuje se da će uglavnom iznositi 327 eura, što je tek osam posto više nego lani.
Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (93, odnosno 94 posto), ali oni ujedno očekuju najmanji iznos regresa (279 eura). Najviše novca trebalo bi sjesti na račune zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika (55 posto).
Očekivano, najmanje optimistični su zaposlenici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38 posto zaposlenih očekuje isplatu te neoporezive nagrade, i to u iznosu od 332 eura.
A iako ne može škoditi, regres može biti tek mali doprinos godišnjem odmoru jer, u prosjeku, ispitanici na ljetovanje planiraju potrošiti 1.356 eura.
.webp){kind=icon}
