Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu za Europsku svemirsku agenciju (ESA) razvija dron koji će letjeti na Marsu i Veneri. Inovativna letjelica inspirirana je prirodom, odnosno koristi fiziku leta insekata, pa stoga i nalikuje na svemirskog vilinskog konjica.
Projekt "Flapping Wing Vehicle for Mars Atmospheric Flight" težak je 200 tisuća eura, a najveći dio toga (150 tisuća eura) ide FSB-u koji na razvoju drona pogonjenog tzv. mahokrilom surađuje s uglednim europskim sveučilištima TU Delft i Politecnico di Milano.
Trajanje projekta koji je započeo u siječnju iznosi 15 mjeseci i nastavlja se na već završeno istraživanje kojim je konceptualno provjeren taj tip propulzije (pogon mahokrilom u rijetkoj atmosferi Marsa). I taj je znanstveno-istraživački projekt financirala ESA, a u potpunosti je realiziran na FSB-u, pod palicom profesora Zdravka Terze kao glavnog istraživača.
Čitaj više

Kako su Hrvati postali dio zvjezdanog društva
Kako po ovom pitanju stoje druge države Adria regije?
31.01.2025

Svemir je prepun smeća, ali hrvatski satelit donosi održivo rješenje
Lansiranja raketa danas se odvijaju više od tri puta tjedno, a dok neki taj rast doživljavaju kao napredak i razvoj, svako novo lansiranje ima potencijal generirati sve više svemirskog smeća.
14.01.2025

Srbija lansira mikrosatelit, zanimljivo je što će sve snimati
Radi se o malom tehničko-tehnološkom objektu koji bi trebao letjeti na oko 500 kilometara iznad Zemljine površine.
02.09.2024

Mahokrilo idealno za Mars
Rezultati tog projekta obuhvaćali su razvoj matematičkih modela fizike leta takvog drona, kojim je dokazana valjanost koncepta mahokrila za let u atmosferi Marsa, ali i Venere. Pokazalo se da bi letjelica pogonjena mahokrilom mogla biti energetski i aerodinamički efikasnija od helikopterske tehnologije koju je koristila NASA za svoj prvi izvanzemaljski pogonjeni let na Marsu.
Zbog rijetke atmosfere i slabije gravitacije na Marsu letjelice s konvencionalnim krilima morale bi letjeti brzinom od najmanje 350 kilometara na sat kako bi se održale u zraku, što ih čini neupotrebljivima za istraživanje, dok se helikopterski pogon pokazao boljim, ali je takvim letjelicama teže upravljati.
"Umjesto rotirajućih lopatica poput NASA-inog Ingenuityja, koji je izveo 72 leta na Marsu prije nego što je pretrpio havariju u siječnju 2024. godine, ova će letjelica koristiti 'mahokrilo' - tehnologiju koja može omogućiti učinkovitiji i energetski štedljiviji let u ekstremnim uvjetima Marsove atmosfere", ističe profesor Terze.
Testirane lokacije na Marsu | FSB
Nakon konstrukcije tzv. aerodinamičkog prototipa na FSB-u, prvi testovi letenja provest će se u ESA-inom laboratoriju u Nizozemskoj, u Noordwijku, u specijalnoj marsovskoj komori, koja vjerno simulira atmosferu Crvenog planeta.
"Cijeli prototip drona, uključujući aerodinamički sustav, odnosno krila i dijelove, sustav pogona s pripadnim mehanizmima i sve ostalo bit će razvijen na FSB-u, uz podršku partnera na parcijalnim zadaćama. U lipnju se planiraju prvi testovi u Mars komori u Noordwijku, nakon čega slijede modifikacije prototipa, pa ponovni testovi za finalnu potvrdu koncepta ovakve propulzije", pojasnio nam je Terze.
Komercijalizacija i interes VC-ova
Zanimalo nas je hoće li nakon završetka projekta imati gotov proizvod koji se može komercijalizirati, a Terze nam je kazao kako je trenutnim projektom obuhvaćena samo izrada aerodinamičkog prototipa, dok gotov proizvod zahtjeva i dizajn drugih sustava poput napajanja, telekomunikacija, vizijskih sustava… A njihov razvoj tek će uslijediti.
"Međutim, konačan cilj jest komercijalizirani proizvod", poručuje Terze čija su istraživanja već privukla i interes privatnog kapitala, pa je upravo razvoj tog inovativnog drona prva investicija koju je luksemburški hightech VC fond Vesna nedavno realizirao u Hrvatskoj, s ciljem osnivanjem startupa za daljnji razvoj te tehnologije.
S FSB-a su nam elaborirali kako je već realizirana pre-seed investicija VC fonda teška 60 tisuća eura, a nakon što se za oko osam mjeseci osnuje startup, ugovorena je daljnja VC investicija od 300 tisuća eura. Sveukupno, dosadašnji ugovoreni iznosi za FSB i budući startup premašuju pola milijuna eura.
Pitali smo ih i imaju li na Fakultetu još projekata za koje privatni sektor pokazuje zanimanje, a odgovorili su nam kratko i misteriozno: "Da, ali još nisu blizu realizacije."