Svemirski kukac s FSB-a – Zagrebački fakultet razvija dron za istraživanje Marsa

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu za Europsku svemirsku agenciju (ESA) razvija dron koji će letjeti na Marsu i Veneri. Inovativna letjelica inspirirana je prirodom, odnosno koristi fiziku leta insekata, pa stoga i nalikuje na svemirskog vilinskog konjica.

Projekt "Flapping Wing Vehicle for Mars Atmospheric Flight" težak je 200 tisuća eura, a najveći dio toga (150 tisuća eura) ide FSB-u koji na razvoju drona pogonjenog tzv. mahokrilom surađuje s uglednim europskim sveučilištima TU Delft i Politecnico di Milano.

Trajanje projekta koji je započeo u siječnju iznosi 15 mjeseci i nastavlja se na već završeno istraživanje kojim je konceptualno provjeren taj tip propulzije (pogon mahokrilom u rijetkoj atmosferi Marsa). I taj je znanstveno-istraživački projekt financirala ESA, a u potpunosti je realiziran na FSB-u, pod palicom profesora Zdravka Terze kao glavnog istraživača.

Projekti profesora Zdravka Terze već su privukli interes privatnog kapitala | FSB

Mahokrilo idealno za Mars

Rezultati tog projekta obuhvaćali su razvoj matematičkih modela fizike leta takvog drona, kojim je dokazana valjanost koncepta mahokrila za let u atmosferi Marsa, ali i Venere. Pokazalo se da bi letjelica pogonjena mahokrilom mogla biti energetski i aerodinamički efikasnija od helikopterske tehnologije koju je koristila NASA za svoj prvi izvanzemaljski pogonjeni let na Marsu.

Zbog rijetke atmosfere i slabije gravitacije na Marsu letjelice s konvencionalnim krilima morale bi letjeti brzinom od najmanje 350 kilometara na sat kako bi se održale u zraku, što ih čini neupotrebljivima za istraživanje, dok se helikopterski pogon pokazao boljim, ali je takvim letjelicama teže upravljati.

"Umjesto rotirajućih lopatica poput NASA-inog Ingenuityja, koji je izveo 72 leta na Marsu prije nego što je pretrpio havariju u siječnju 2024. godine, ova će letjelica koristiti 'mahokrilo' - tehnologiju koja može omogućiti učinkovitiji i energetski štedljiviji let u ekstremnim uvjetima Marsove atmosfere", ističe profesor Terze.

Testirane lokacije na Marsu | FSB

Nakon konstrukcije tzv. aerodinamičkog prototipa na FSB-u, prvi testovi letenja provest će se u ESA-inom laboratoriju u Nizozemskoj, u Noordwijku, u specijalnoj marsovskoj komori, koja vjerno simulira atmosferu Crvenog planeta.

"Cijeli prototip drona, uključujući aerodinamički sustav, odnosno krila i dijelove, sustav pogona s pripadnim mehanizmima i sve ostalo bit će razvijen na FSB-u, uz podršku partnera na parcijalnim zadaćama. U lipnju se planiraju prvi testovi u Mars komori u Noordwijku, nakon čega slijede modifikacije prototipa, pa ponovni testovi za finalnu potvrdu koncepta ovakve propulzije", pojasnio nam je Terze.

Komercijalizacija i interes VC-ova

Zanimalo nas je hoće li nakon završetka projekta imati gotov proizvod koji se može komercijalizirati, a Terze nam je kazao kako je trenutnim projektom obuhvaćena samo izrada aerodinamičkog prototipa, dok gotov proizvod zahtjeva i dizajn drugih sustava poput napajanja, telekomunikacija, vizijskih sustava… A njihov razvoj tek će uslijediti.

"Međutim, konačan cilj jest komercijalizirani proizvod", poručuje Terze čija su istraživanja već privukla i interes privatnog kapitala, pa je upravo razvoj tog inovativnog drona prva investicija koju je luksemburški hightech VC fond Vesna nedavno realizirao u Hrvatskoj, s ciljem osnivanjem startupa za daljnji razvoj te tehnologije.

S FSB-a su nam elaborirali kako je već realizirana pre-seed investicija VC fonda teška 60 tisuća eura, a nakon što se za oko osam mjeseci osnuje startup, ugovorena je daljnja VC investicija od 300 tisuća eura. Sveukupno, dosadašnji ugovoreni iznosi za FSB i budući startup premašuju pola milijuna eura.

Pitali smo ih i imaju li na Fakultetu još projekata za koje privatni sektor pokazuje zanimanje, a odgovorili su nam kratko i misteriozno: "Da, ali još nisu blizu realizacije."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar