Srbija bi trebala poslati svoj prvi satelit u orbitu krajem 2025. ili početkom 2026. godine, pridruživši se tako popisu od 106 zemalja koje već imaju svemirske programe. Planirano je da satelit pod nazivom Mozaik (engl. Mosaic) ostane u orbiti između dvije i tri godine.
Prema riječima stručnjaka, taj pothvat predstavlja značajnu prekretnicu za Srbiju, koja pokazuje sve veće ambicije u istraživanju svemira, s ciljem da postane dio globalne svemirske zajednice.
Srpski astronomi žele detaljnije proučavati Sunce u rendgenskom spektru. Prema Milanu Stojanoviću, znanstvenom suradniku Astronomskog opservatorija u Beogradu, "kroz neka istraživanja u Srbiji došlo se do zaključka da u tom području nedostaje dovoljno podataka o Suncu".
Čitaj više
Muskov Starship eksplodirao tri minute nakon polijetanja
Nakon odgode lansiranja Starshipa u ponedjeljak, najveći raketni div dočekao je lansiranje.
20.04.2023
Kalifornijski startup u svemir lansirao prvu 3D isprintanu raketu
Isprintano je 85 posto mase rakete, uključujući motore.
23.03.2023
NASA okuplja posadu za pohod na Mjesec, Artemis 2 poletjet će u 2024.
Artemis 2 povest će četveročlanu posadu oko Mjeseca, ali bez slijetanja na njega.
09.03.2023
Komercijalizacija svemira polagano dobiva 'warp' pogon
Tvrtke sve više prepoznaju neotključane potencijale univerzuma.
24.01.2023
Slovenci su najveći svemirci u regiji kojoj su zvijezde nedostižne
U Hrvatskoj se u bivšoj državi izrađivala trostupanjska raketa, ali rat je sve zaustavio.
20.09.2022
Stojanović je za list Politika izjavio kako će na satelitu, koji pripada grupi nanosatelita (10×10×10 centimetara), biti postavljena mala kamera za snimanje Srbije iz svemira. "Iako postoje slike visoke rezolucije s Googlea i drugih satelita, one nam nisu uvijek dostupne. Ovako dobivamo slike naše zemlje jednom dnevno."
Drugi cilj misije, prema Stojanoviću, razvoj je stručnosti, što obuhvaća cijeli proces satelitske tehnologije, od nabave komponenti do samog lansiranja. "To iskustvo postavit će temelje za buduće projekte većeg opsega."
Luka Popović, ravnatelj beogradskog Astronomskog opservatorija, izjavio je za TV Prvu da je za takav projekt potrebna sinergija više struka i znanstvenih područja. "Radi se o malom tehničko-tehnološkom objektu koji bi trebao letjeti na oko 500 kilometara iznad Zemljine površine, gdje su uvjeti potpuno drugačiji", a Stojanović je dodao da je riječ o prvom srpskom znanstvenom satelitu.
Planirano je da satelit putem kamere snima Zemlju jednom dnevno, ne u visokoj rezoluciji, ali u određeno vrijeme, dok će drugi senzor biti fokusiran na Sunce.
Komunikacijski sustav Mozaika izgradio je Institut Mihajlo Pupin, a u projekt su uključeni i profesori s beogradskog matematičkog, strojarskog i elektrotehničkog fakulteta. Projekt se financira iz različitih izvora, ali je naglašeno snažno oslanjanje na resorno ministarstvo.
Važno je napomenuti da telekomunikacijski razlozi za slanje Mozaika u svemir nisu u prvom planu; prioritet je znanost, odnosno promatranje Sunca u njegovoj fazi maksimalne aktivnosti. Riječ je o svojevrsnom eksperimentu, uz prikupljanje podataka i mjerenja, a ispitat će se koliko dugo satelit može ostati u orbiti.
Stojanović posebno naglašava da samo komercijalno lansiranje neće provoditi Srbija, zbog troškova i logistike, već će taj dio biti prepušten jednoj od zemalja koja ponudi najbolje uvjete, a to mogu biti Rusija, Kina, SAD ili Francuska.