Za investiranje u budućnost više ne treba gledati strogo prema naprijed, nego visoko prema gore. Budućnost poslovanja je u svemiru. Tajanstven, beskonačan prostor na Zemljinu pragu sve je više pod najezdom malih, komercijalnih satelita, a tvrtke sve više prepoznaju neotključane potencijale univerzuma. Kako biznisi osvajaju kozmos za Bloomberg Adriju ispričala je Sita Sonty, partnerica i direktorica za aeronautiku i obranu u Boston Consulting Groupu.
Investitori i kompanije su zainteresirani kako dosegnuti svemir jer nam se on sve više i brže približava. Možda se nekima još čini da je taj prostor izvan dohvata, ali tehnološki napredak olakšao je pristup svemiru i njegovu demokratizaciju, istaknula je Sonty na početku razgovora napominjući kako taj proces demokratizacije nije dovršen jer sve nacije nemaju ni znanja ni razvijene tehnologije za pristup svemiru, ali, kako tvrdi, tome se približavamo.
Civilizacija se već desetljećima primiče svemiru – od prvih istraživanja i suborbitalnih te orbitalnih testnih letova preko svemirske utrke u hladnoratovskom razdoblju kada je razvoj svemirske tehnologije financiran državnim ulaganjima do međunarodne suradnje u civilnim i akademskim programima koja je rezultirala uspostavom Međunarodne svemirske stanice (ISS). Svemirska industrija sada je ušla u novu fazu, eru 4.0.
Čitaj više
Indijski jednorog Amagi otvara europski razvojni centar u Zagrebu
Razvojni centar u Zagrebu bit će hub za daljnju ekspanziju u istočnoj Europi.
12.01.2023
Feelsgood početkom godine planira zaključiti tri nove investicije
Fond Feelsgood u protekloj je godini uložio nešto više od sedam milijuna kuna, na pomolu su još tri investicije.
04.01.2023
Virgin Orbit lansira prvu komercijalnu misiju iz Europe
Virgin Orbit planira u ponedjeljak popodne u svemir lansirati prvu raketu iz Ujedinjenog Kraljevstva.
09.01.2023
Slovenci su najveći svemirci u regiji kojoj su zvijezde nedostižne
U Hrvatskoj se u bivšoj državi izrađivala trostupanjska raketa, ali rat je sve zaustavio.
20.09.2022
"U eri 4.0 svemir se komercijalizira. U razvoj svemirske industrije ulažu privatne tvrtke i rezultat je agilnije i brže razvijanje komercijalnih svemirskih tehnologija koje postaju sve jeftinije. To omogućuje i veću pristupačnost svemira svima ostalima, bilo u vidu prijevoza tereta, satelita ili posada u orbitu. Sve je više pružatelja usluga i, kao posljedica toga, svemir se demokratizira. To je karakteristika svemirske ere 4.0 koja iziskuje inovacije i kreativnost u poslovnoj zajednici", tumači tijekom videopoziva Sonty, koja je tri godine života provela u Hrvatskoj kao ataše za kulturu i obrazovanje u američkom veleposlanstvu nadomak Zagreba.
Novo svemirsko doba osjeća se i na Zemlji jer se tvrtke iz raznih sektora polako počinju okretati prema svemirskoj industriji. To se ne događa spontano, već proizvođači svemirske tehnologije nastoje proširiti bazu kupaca i inoviraju proizvode tako da se mogu koristiti i u komercijalne svrhe. S druge strane, investitori i tvrtke i sami se pokušavaju domisliti kako iskoristiti prednosti tih tehnologija za smanjenje rizika te unapređivanje svojih usluga.
"Doslovno odlazimo u svemir kako bismo razmišljali izvan okvira svemira. To je uzbudljivo", komentira Sonty.
Svemirsko povezivanje
Svemirske tehnologije već se sramežljivo koriste u biznisu, a potencijala je još puno. Navigacijski sustavi i meteorologija već su na "ti" sa satelitima, baš kao i razne državne službe. No, da ne zalazimo u neka područja jer nismo agenti 007, navest ćemo neki banalniji primjer kako se svemir može združiti s korporacijama.
Primjerice, sateliti se mogu koristiti za nadzor erozije tla uslijed klimatskih promjena, ali razvojem drugih tehnologija poput strojnog učenja i umjetne inteligencije to se može dodatno unaprijediti tako da se ne promatra samo stanje u stvarnom vremenu, već i da se koristi prediktivna analitika. Takve informacije o potencijalnoj eroziji tla u idućih šest mjeseci mogu biti važni poslovni uvidi za kompanije koje imaju luke u ranjivim područjima, upravljaju udaljenim rudarskim lokacijama ili se bave ekstrakcijom nafte i plina, objašnjava Sonty te, kako bi nam to približila, dodaje da bi takvi alati mogli pružiti i ključne poslovne informacije i LNG terminalu u Omišlju.
"Postoje sektori nesvemirskih tržišnih segmenata poput energetike, rudarstva, poljoprivrede, šumarstva i logistike. To su sve veliki komercijalni segmenti tržišta, vrijednost nekih od njih je procijenjena u bilijunima dolara, koji žele smanjiti troškove i rizik te uspješno predvidjeti je li infrastruktura u koju su uložili ranjiva", navodi neke poslovne prilike koje se iz zemaljskih sektora nude ovom svemirskom.
Sve su to još početne faze, no već se naziru i začetci ozbiljnih suradnji. Globalno poznati proizvođač poljoprivredne mehanizacije John Deere jesenas je objavio natječaj za rješenja satelitske komunikacije kako bi umrežio svoju flotu pametnih traktora i prikolica diljem svijeta. "Riječ je o višemilijunskoj investiciji koja će se provoditi idućih deset godina", komentirala je Sonty.
Poljoprivredni E.T.-jevi
Boston Consulting Group u svojoj nedavno objavljenoj publikaciji Unlocking the Value of SatCom Market navodi kako će se dramatično povećati primjena satelitske komunikacije. Svemirska ekonomija trebala bi, prema njihovim predviđanjima, s 416 milijuna dolara koliko je vrijedila 2020. porasti na čak bilijun dolara do 2040. godine. Najveći udio otpast će na usluge i rješenja koja tvrtke mogu pružati preko satelita, a taj bi segment svemirske industrije trebao trostruko porasti – s 241 milijarde dolara na koliko je procijenjen 2020. godina na 687 milijardi dolara 2040. godine.
"Vjerujemo da će satelitska povezanost otključati značajne prilike u poljoprivredi omogućujući farmerima korištenje inovativnih tehnologija temeljenih na informacijama prikupljenim u stvarnom vremenu. Na primjer, autonomni traktori profitirat će komunikacijom u stvarnom vremenu s našim operativnim centrom, a farmeri će moći koristiti aplikaciju kako bi uključili i zaustavili stroj, nadzirali posao i odlučivali što stroj treba učini ako naiđe na zapreku", istaknuo je u priopćenju o potrazi za partnerima u ovoj inovaciji Lane Arthur, potpredsjednik u odjelu podataka, aplikacija i analitike u tvrtki John Deere.
John May, izvršni direktor Deere & Co., na CES-u u Las Vegasu 2023. godine gdje se prvi put bavilo temama kako tehnologija pomaže u suočavanju s nekim od najvećih globalnih izazova | Bridget Bennett/Bloomberg
Satelitska povezanost omogućit će veću učinkovitost i produktivnost te tako povećati proizvodnju hrane i ekstrakciju nafte, pojasnili su iz te tvrtke koja se odlučila propagirati preciznu poljoprivredu, a za to je ključna povezanost. U njihovu se objašnjenju navodi kako 25 posto površine s usjevima pšenice u SAD-u nije pokriveno 3G, 5G ili LTE mrežom, a u Brazilu čak 50 posto. Stoga su u John Deereu posegnuli za satelitskom komunikacijom koja bi samo u SAD-u i Brazilu mogla, kako navode, rezultirati rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje mjerljivim u milijardama dolara. Prema procjenama, tržišna vrijednost precizne poljoprivrede rast će 15 posto godišnje, a do 2025. godine trebala bi doseći vrijednost od 13 milijardi dolara.
Međutim, nedvojbeno je kako će John Deere neko vrijeme biti svojevrsni poljoprivredni E.T. jer su zemaljske telekomunikacijske mreže još uvijek značajno financijski dostupnije. Iako ne pokrivaju sva ruralna područja, oceane i pustinje, još će neko vrijeme imati primat. No prodorom sve većeg broja malih, komercijalnih satelita u orbitu, satelitske komunikacije postaju sve povoljnije, tako da svjedočimo otvaranju nove etape u civilizacijskoj evoluciji.
Zasad u tome prednjači SAD koji je uz velike satelite u orbitu odaslao više od polovice dosad lansiranih nanosatelita. Prema podacima stranice Nanosats.eu, do prvog siječnja 2023. godine u orbitu je poslano 2138 nanosatelita i 1960 takozvanih cube satelita. Nanosatelite je lansiralo 80 zemalja, a u idućih šest godina planira ih se lansirati još 2080.
Iz grafike Nanosats.eu može se iščitati da je Italija dosad lansirala 22 nanosatelita, Slovenija dva te da je europski prvak u tome s 50 nanosatelita Njemačka. Globalno gledano, SAD s 1390 nanosatelita zapravo nema konkurencije, najveći rival mu je Kina s njih 85.
SAD ne lansira samo nanosatelite, tvrtka Elona Muska SpaceX je dosad u nisku orbitu Zemlje lansirala oko tri tisuće satelita Starlink koji omogućuju brzu internetsku vezu i na najzabačenijim područjima. Nedavno je i tvrtka milijardera Richarda Bransona Virgin Orbit pokušala lansirati prvu komercijalnu misiju iz Zapadne Europe. No misija "Start Me Up" koja je poletjela iz engleske svemirske luke Cornwall nije uspjela u nakani prijevoza devet malih satelita na njihovo radno mjesto. Pokušat će opet, nije im prvo put. Dosad je tvrtka u nisku orbitu uspješno postavila više od 30 malih satelita.
Tijekom ovog tjedna objavljeno je i da se bugarski Vivacom popeo na vrh ljestvice World Teleport Association (WTA) te da je prvi na globalnoj razini po rastu prihoda od satelitskih usluga za poslovne klijente. Koliko je to područje propulzivno pokazuje i podatak da je u proteklih deset godina Vivacom uložio više od 10 milijuna eura u razvoj satelitskih usluga za poslovne klijente.
Europska svemirska ulaganja
Općenito, Europa se cijela uzburkala i aktivirala kako bi osigurala svoje mjesto pod zvijezdama. Kako ne bi morala koristiti američke, a ni kineske usluge, Europska unija ima ambiciju stvoriti vlastiti satelitski komunikacijski sustav u koji će uložiti 2,4 milijarde eura. Kako se navodi u tom planu, nova konstelacija trebala bi biti u sinergiji s postojećim europskim sustavima Galileo i Copernicus te usmjerena na usluge nacionalne sigurnosti i obrane.
Podsjetimo, Galileo je europski navigacijski sustav koji pametnim telefonima, autonomnim i povezanim vozilima, vlakovima i zrakoplovstvu pruža informacije o točnoj lokaciji i vremenu. Copernicus je 5,42 milijarde eura vrijedan sustav koji se koristi za promatranje Zemlje – praćenje kopna, atmosfere i mora, klimatskih promjena, za upravljanje kriznim situacijama i za sigurnosne svrhe.
Trenutačno je u orbiti više od 30 europskih satelita, a u sljedećih 15-ak godina planira se lansirati više od 25 novih, navodi se na stranici Vijeća Europske unije. Europska svemirska industrija druga je po veličini na svijetu, a procjenjuje se da joj je vrijednost između 53 i 62 milijarde eura. Svemirska ulaganja se isplate. Europska svemirska agencija procjenjuje da se svakim eurom utrošenim u svemirski sektor stvara šest eura u korist društva.
Privatno vs. državno vlasništvo
Zanima nas hoće li doći do nove podjele moći s obzirom na veliku premoć SAD-a. Sonty upozorava na to da se države, zbog sve većih svemirskih ulaganja privatnog sektora, sve više oslanjaju na njihove komercijalne usluge. Stoga je teško govoriti o premoći države.
"Komercijalni entiteti sada imaju vlasništvo nad satelitima, a države su im klijenti i koriste njihove usluge. To je zanimljiv trend koji je prisutan diljem svijeta."
Kako bilo, u svemiru lagano nastaje gužva. Sve su glasnija gunđanja da će načrčkani Starlinkovi sateliti u niskoj orbiti, nastave li bujati ovim tempom, uskoro onemogućavati neometan pristup satelitima u višim slojevima orbite. U Boston Consulting Groupu već se bave i drugim gorućim pitanjima u svemiru koji obuhvaćaju i presliku "prizemnih" zelenih politika.
Prizemna budućnost svemira
"Bavili smo se nedavno kohezivnim međunarodnim normama koje bi omogućile da se prirodni resursi u orbiti djelotvorno raspodijele, ali i da se definiraju međunarodne odgovornosti u sprečavanju nastanka svemirskog otpada. Jako smo angažirani na upravljanju okolišem na Zemlji, a sada se moramo usmjeriti i na otpad u svemiru i pomoću znanstvenih metoda odrediti gdje ga možemo skladištiti. Nužno je napraviti i norme kako bi tvrtke koje žele koristiti satelite minimalizirale svoj štetni utjecaj. Pokušavamo doći do odgovora na pitanja koja će se tek postaviti", tumači Sonty.
Naša je sugovornica iz Boston Consulting Grupa provela 17 godina u diplomaciji. Radila je nakon toga u područjima nacionalne sigurnosti, ali i na prodaji svemirskih putovanja. Između ostalog, bila je i direktorica prodaje svemirskih letova u SpaceX-u gdje je prodala prve privatne letove za Međunarodnu svemirsku stanicu na Crew Dragonu, a izradila je i globalnu tržišnu strategiju za ekspanziju Starlinka. Stoga je nekako prirodno bilo da se na trenutak, prije no što prekinemo videopoziv, osvrnemo na još jednu branšu koja je shvatila da se može "odlijepiti" sa Zemlje – turizam. Hoćemo li uskoro na medeni mjesec na Mjesecu, zanimalo nas je.
"Ideja o putovanju na Mjesec bit će stvarnost, a ne samo ideja. Programi koje razvija NASA u partnerstvu s međunarodnim konzorcijima dokaz su da to nije samo hipotetski. Svemirski turizam bit će i prilika za znanstvena istraživanja na dobrobit čovječanstva i tome se svemirske agencije raduju", zaključila je Sonty.
.webp){kind=icon}
