Turisti dolaze unatoč visokim cijenama, ali Vlada poručuje: ‘Zaigrali ste se’

Perjanica hrvatskog gospodarstva je u problemima. Barem tako smatraju vladajući, koji su poslali upozorenje turističkom sektoru da su se malo zaigrali s cijenama.

"Ova situacija s cijenama u vašem sektoru nije dobra. I imam osjećaj da ste se tu malo zaigrali, i to malo puno. Dugoročno ova situacija nije održiva. Ova situacija narušava našu konkurentnost. Ova situacija, ako hoćete, narušava i život građana", poručio je turističkom sektoru ministar financija Marko Primorac koji ih podsjeća na sniženu stopu PDV-a u turizmu i subvencionirane energente.

Činjenica je kako je Hrvatska rekorder po rastu cijena u gotovo svim djelatnostima vezanima za turizam, no to nam se nije obilo u glavu. Još.

Agencija AirDNA koja prati podatke o bookingu i interesu turista za dvije vodeće online platforme Airbnb i Expediju poručuje: "Na temelju naših podataka, ne bilježimo usporavanje rezervacija za Hrvatsku u 2025. godini. Zapravo, rezervacije napravljene u siječnju za sve buduće datume porasle su 26 posto u odnosu na prethodnu godinu", poručuju za Bloomberg Adriju.

Potražnja u usporedbi s prošlom godinom | AirDNA

Gotovo sva najveća tržišta u Hrvatskoj, ističu, bilježe rast potražnje i za proljeće i za ljeto, iako neka obalna odredišta bilježe blagi pad proljetnih rezervacija iz godine u godinu. "Međutim, ljetna potražnja za ovim područjima i dalje je velika."

Prema njihovim podacima najveći pad interesa bilježi Baška, od čak 22 posto, dok su Dubrovnik i Novalja najzanimljiviji s porastom od 41 posto.

"Prema našim podacima možemo vidjeti porast od 28 posto u pretraživanjima za grad Dubrovnik od (...) putnika na globalnoj razini za nadolazeće razdoblje. Također smo primijetili snažan interes kroz pretraživanja za boravak u Cavtatu, Mlinima, Orebiću i Korčuli u široj regiji Dubrovačko-neretvanske županije, posebice među putnicima iz Velike Britanije, Poljske, Njemačke, Francuske i Hrvatske", poručili su iz Bookinga za Bloomberg Adriju.

Primjerice, Dubrovnik je često istican kao destinacija s visokim cijenama, a upravo je on jedini grad koji je zabilježio pad cijena i u predsezoni (14 posto) i u visokoj sezoni (dva posto). Najveći porast cijena u predsezoni ima općina Vir, od 31 posto, a u špici sezone općina Malinska-Dubašnica na Krku, od 35 posto.

Konkretnije, u predsezoni smještaj u Zagrebu je najjeftiniji i iznosi prosječno 90 eura, a od morskih destinacija tu je Rijeka s 95 eura. Najskuplja je Podstrana s prosječnom cijenom od 364 eura, a što se srca sezone tiče. isti je poredak te je najjeftinija Rijeka sa 128 eura, a najskuplja Podstrana s 378 eura, pokazuju podaci s platformi Airbnb i Expedia koje je obradila agencija AirDNA.

Od 1. ožujka Dubrovačkim zidinama moći će se prošetati za 40 eura po osobi | Grgo Jelavić/Pixsell

Situaciju na terenu komentirala je za Bloomberg Adriju Barbara Marković iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS) koja kaže kako je booking nešto sporiji i nepredvidljiviji nego prethodnih godina. "Primjerice, srednja Dalmacija već sada bilježi dobru popunjenost u predsezoni i postsezoni, dok Istra prvo puni termine visoke sezone."

Cjenovni boom

Očekivanja za nadolazeću turističku sezonu u Hrvatskoj ostaju optimistična, no stručnjaci upozoravaju da će nadolazeća godina donijeti specifične izazove, koji će zahtijevati prilagodbu cijena, ponude i usluga.

Marković ističe kako konkurencija na tržištu nikada nije bila veća. "Destinacije poput Grčke, Španjolske i Portugala nude konkurentne cijene, dok su zemlje poput Francuske i Italije još uvijek skuplje od Hrvatske. Naša pozicija na tržištu nije ni lagana ni jedinstvena", kaže Marković.

No unatoč tom izazovu, Marković je optimistična u pogledu kvalitete hrvatskog turizma. "U Hrvatskoj imamo iznimno visok potencijal, ali nipošto ne smijemo ići u smjeru masovnog turizma temeljenog na niskim cijenama, jer to dugoročno ne bi bilo održivo. Hrvatska mora biti prepoznata po kvaliteti, a ne samo po povoljnim cijenama", ističe.

Sve više turista traži vrijednost za novac | Baldo Marunčič/Hina

Ipak, izazovi s cijenama nisu ograničeni samo na smještaj. Ključno je reći da nije važan nominalni iznos, tj. sama cijena proizvoda ili usluge. Situacija je nešto kompleksnija, smatra Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik uprave Unilinea.

"Dokle god je gost zadovoljan dobivenim za svoj novac on će uslugu koristiti/proizvod kupiti. To ujedno znači da je cijena ispravno postavljena, no problem je kada to nije slučaj. Na percepcije cijena u turizmu, uz turističke usluge (smještaj i prijevoz), utječu i cijene u vanpansionskom segmentu (ugostiteljstvo, maloprodaja i dr.), a procjena je da je 80 posto naših gostiju okrenuto vanpasionskoj potrošnji", objašnjava.

Prva stvar u kojoj Hrvatska jako odskače od bilo koje druge države koja se može promatrati kao konkurentska u smislu turizma je cijena restorana i kafića.

Cijene su značajno porasle i u restoranima i u kafićima | Depositphotos

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina apelira na nužnost stabilizacije cijena i usporedbe s konkurentskim destinacijama.

"Prema recentnim istraživanjima ove godine će kod turista ključni faktor za odabir destinacije biti cijena i zbog toga je izrazito važno da Hrvatske ostane cjenovno konkurentna. Rast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj bio je znatno brži nego u konkurentskim mediteranskim destinacijama, i zbog toga od samog početka, naglašavamo važnost realnog formiranja cijena, jer cijena mora pratiti kvalitetu usluge", kaže Glavina.

 "Situacija na terenu u ovom trenutku jest izazovna i zahtijeva hitno promišljanje o cijenama" | | Zvonko Kucelin/Hina

Hrvatska ima značajnu konkurentsku prednost u odnosu na druge mediteranske zemlje jer je prepoznata kao sigurna destinacija s kristalno čistim morem i zaštićenim kulturnim dobrima, ističe ministar, što je čini izuzetno atraktivnom za turiste. Kvaliteta je ključna, ističe Žgomba. "S obzirom na navedeno, mogu reći da trenutni podaci kako za sektor tako i za Uniline pokazuju da postoji interes, no moramo biti oprezni jer do realizacije usluga ima još puno vremena", ističe za Bloomberg Adriju.

"Situacija na terenu u ovom trenutku jest izazovna i zahtijeva hitno promišljanje o cijenama, ali ne u smislu drastičnog snižavanja, već osiguravanja prave vrijednosti za novac", poručuje Marković.

Sve više apartmana

Rast ponude smještaja, posebno u privatnom sektoru, ne prati jednak rast dolazaka i noćenja, što znači da se sve veći broj kreveta ne puni u potpunosti. Zbog toga Vlada provodi sveobuhvatnu reformu, kojom, ističe Glavina, omogućavaju reguliranje nekontroliranog rasta pojedine vrste smještajnih kapaciteta, što u konačnici može dovesti do nezadovoljstva lokalnog stanovništva i negativnog utjecaja na okoliš.

"Naša težnja je očuvati ravnotežu između količine i kvalitete, jer nekontrolirana ekspanzija smještaja može imati dugoročne štetne posljedice", smatra ministar.

Iz godine u godinu svjedočimo sve većem broju apartmana, a prema procjenama HUOS-a na tržište svake godine dolazi i do 30 tisuća novih ležajeva. "Tako da nije realno očekivati punu popunjenost za sve", ističe Marković.

Apartmani rastu kao gljive poslije kiše | Grgo Jelavić/Pixsell

No isto tako treba reći da su, dodaje Žgomba, unatoč tome objekti najviše kvalitete, poput hotela s četirima i pet zvjezdica, vrhunski kampovi te ostali premijski smještajni i ugostiteljski objekti radili dobro, jer kontinuirano ulažu u kvalitetu svoje ponude, dobro poznaju svoje goste i prilagođavaju se njihovim potrebama.

Dakle, svi ističu da je kvaliteta ključ. "Tek smo na početku godine, interes za Hrvatskom postoji, no konkurencija je vrlo aktivna i jaka, a na nama je da uz naše prirodne ljepote i prednosti, osiguramo gostima kvalitetu i adekvatnu vrijednost za novac. Jedino ćemo na taj način ostvariti dobre rezultate i osigurati daljnji održivi razvoj turizma kojem težimo", zaključuje Žgomba.

Jesmo li dostigli granice rasta?

Podaci pokazuju da smo blizu fizičkih granica rasta, smatra ministar Glavina. "Broj dolazaka i noćenja lagano stagnira, dok se ponuda smještaja kontinuirano povećava, što stvara pritisak na popunjenost kapaciteta. Osim toga, određeni kapaciteti ostaju neiskorišteni čak i u vrhuncu sezone."

S obzirom na rezultate koje bilježimo posljednjih godina, mislim da se svi možemo složiti da smo u tzv. špici turističke sezone, tj. u ljetnim mjesecima dosegli maksimum, smatra Žgomba.

Opatija je i u zimskim mjesecima prepuna turista | Goran Kovačić/Pixsell

"No prostora za daljnji rast i razvoj turizma svakako imamo, ali ga moramo usmjeriti u druge segmente i periode godine."

Ne treba ni u koga upirati prstom, već zajednički pronaći rješenje, Žgombina je poruka za kraj. Vlada poduzima korake, kojima je, kaže Glavina, cilj očuvanje Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije koja gostima pruža jedinstven omjer cijene i kvalitete.

Hoće li u tome uspjeti, pokazat će brojke na kraju sezone. Zasad nas gosti ne kažnjavaju, no tek je veljača.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar