Divljanje cijena u Hrvatskoj postalo je top tema, a krivci se traže na sve strane – na tapetu su država, trgovci, javni sektor, euro, nezasitni kupci – svatko upire prstom u svakoga.
No u tim raspravama se rijetko kad spominju užareni printeri središnjih banaka koji su diljem svijeta u posljednjih pet godina stvorili enormne količine novca. Najveći povod monetarnom ludilu bila je pandemija, a mi smo provjerili kako su se ti trendovi odrazili kod nas.
Prvenstveno nas je zanimalo u kojoj mjeri je poplava jeftinog novca dovela do rasta cijena u Hrvatskoj, a ravnali smo se citatom Miltona Friedmana koji je izjavio: "Inflacija je uvijek i svugdje monetarni fenomen, u smislu da jest i može biti proizvedena samo bržim rastom količine novca nego proizvodnje."
Čitaj više
Je li 'Kupujmo hrvatsko' izvor (pre)visokih cijena hrane?
U odnosu na druge države sličnog standarda, Hrvatska ima preskupu hranu.
prije 10 sati
Zašto cijene u trgovinama opet rastu i može li bojkot to zaustaviti?
Stopa inflacije u Hrvatskoj se ponovno povećava, najveća je u eurozoni i među najvećima u EU-u.
23.01.2025
Brojke ne lažu: Jesu li trgovci odgovorni za mahnito divljanje cijena
Prosječna neto marža prvih pet trgovaca u Hrvatskoj u 2023. godini bila je 2,8 posto.
23.01.2025
Provjerili smo koliko su jeftiniji hrvatski proizvodi u BiH, Srbiji i Sloveniji
Već smo usptanovili da ćete Merci čokoladice u Hrvatskoj platiti više no što biste ih platili u Njemačkoj, no jeste li znali da ćete i hrvatsku Cedevitu ili isto tako hrvatsku Linoladu platiti više nego u Sloveniji ili Bosni i Hercegovini?
prije 14 sati
Vodeći se tom mišlju, pogledali smo kako Hrvatska stoji po pitanju volumena novca koji kola u domaćoj ekonomiji.
Brojke Hrvatske narodne banke (HNB) kažu ovako: M1 novčana masa (najlikvidniji oblici novca, poput fizičkog novca u opticaju i tekućih računa u bankama) od početka 2020. godine do danas porasla je za 77 posto, s 30,1 na 53,3 milijardi eura. Na vrhuncu početkom 2023. rast je išao i preko 83 posto, a ako kao polazišnu točku uzmemo početak 2019. ta brojka prelazi 100 posto, odnosno praktički smo udvostručili količinu novca u ekonomiji u samo šest godina.
Što se, pak, M3 novčane mase tiče (najširi monetarni agregat), ona je rasla s 39,2 na 69,8 milijardi (78 posto).
S druge strane, u tom su nam razdoblju industrijska proizvodnja i proizvodnja hrane mahom u silaznom trendu.
Dakle, proizvodnja pada, a količina novca raste pa je po Friedmanovoj teoriji inflacija u Hrvatskoj u zadnjih pet godina zapravo rasla oko stotinjak posto. U svakom slučaju, bilo kome tko živi u ovoj zemlji će se ta brojka činiti puno realnijom od 28,4 posto, koliko u posljednjih pet godina službeno zaračunava Državni zavod za statistiku (DZS).
Poplava EU novca
Odakle toliko novca u zemlji koja proizvodno tone? Veliki dio se može opravdati apsorpcijom EU fondova preko kojih se u domaću ekonomiju slijevaju milijarde eura, no to nije jedini izvor, nije čak ni najveći.
Prema financijskim pokazateljima statusa provedbe (operativnih) programa Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014.-2020., vrijednost plaćenih sredstava iznosila je 11,2 milijarde eura do rujna 2024. U studenom prošle godine su iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova obznanili kao smo ukupno od pristupanja Uniji (od 2013. godine) u plusu za 16,3 milijarde eura.
Depositphotos
Etničko čišćenje naših građana koje su provele političke vlasti rezultiralo je mladom i potentnom dijasporom koja posljednjih par godina šalje preko milijardu eura natrag u Hrvatsku. Ukupno je od stranih doznaka od početka 2020. u zemlju došlo oko 4,4 milijarde eura.
Snažno rastu krediti i FDI
Od izravnih stranih investicija (FDI) smo u istom petogodišnjem razdoblju dobili priljev od oko 16 milijardi eura. Prema podacima HNB-a, rekordna je bila 2021. godina s preko 4,3 milijarde FDI-a, dok smo u prva tri kvartala 2024. privukli preko 3,2 milijarde.
Valja nam zaviriti i u javni dug, a statistika tu kaže da je od siječnja 2020. do rujna prošle godine porastao za nešto više od 11 milijardi eura, s 38,7 na 49,9 milijardi. Taj zbroj bi trebalo detaljnije raščlaniti, ali za našu okvirnu analizu nećemo ulaziti preduboko.
Što se kredita tiče, od siječnja 2020. do studenog 2024. poduzećima je odobreno 4,4 milijarde eura novih zajmova, dok su krediti kućanstvima skočili za 6,4 milijarde eura. Dakle, ukupno je gotovo 11 milijardi eura upumpano u sustav samo kroz kredite.
Krediti kućanstvima u pet godina skočili za 6,4 milijarde eura | Depositphotos
Već zbrajanjem svih ovih kategorija dolazimo do brojke koja se približava iznosu od 60 milijardi eura, a nismo ni zavirili u druge stavke preko kojih novac dolazi u Hrvatsku.
Naravno, u tih pet godina je velika količina novca i otišla iz zemlje. Vanjskotrgovinska bilanca nam je od 2020. u minusu za 68,2 milijarde eura, ali smo s druge strane u tom razdoblju od turizma zaradili preko 52 milijarde pa je ta rupa dosta smanjena.
U svakom slučaju, novca ne manjka, a dok je tako, teško je očekivati obuzdavanje inflacije.
Cui bono?
Iako monetaristi poput Friedmana vole simplificirati stvari tako da im idu u korist, kao uostalom i predstavnici svih drugih škola ekonomske misli, priča o inflaciji je ipak dosta kompliciranija.
Inflacija nije isključivo monetarni fenomen, već ima i funkciju redistribucije bogatstva u društvu. Još 1990-ih su ekonomisti Jonathan Nican i Shimshon Bichler na tu temu objavili rad pod naslovom Capital as power i usporedbom marži najvećih amreičkih tvrtki i prosjeka zaključili kako inflacija zapravo ide na ruku velikim kompanijama.
Pogledom na tu studiju teško se pomiriti s Friedmanom koji za rast cijena optužuje isključivo državu, iako gledajući zaradu koju ona u Hrvatskoj ubire zbog visokih cijena pravednički gnjev potrošača s pravom može biti djelomično usmjeren i na vlasti. Naročito ako u obzir uzmemo činjenicu da inflacija najviše pogađa ekonomski najranjivije u društvu i zapravo je jedna vrsta poreza na sirotinju.
Da zaključimo, inflacija djeluje blagotvorno na bilance velikih tvrtki i državni proračun, a u takvoj konstelaciji snaga nije ni čudo što su potrošači ostavljeni na vjetrometini, da se s hrvatskim plaćama bore s norveškim cijenama.
.webp){kind=icon}