.webp){kind=icon}
Da je tržište rabljenih automobila puno nagaznih mina ne treba objašnjavati nikome tko se pobliže susreo s ponudom polovnjaka u Hrvatskoj. Čak i ako pri kupnji pazite na sve bitne parametre koji bi trebali garantirati kvalitetu, i dalje vrlo lako možete dobiti "mačka u vreći".
Pokazuje to i istraživanje CarVerticala prema kojem je domaće tržište rabljenih na 15. mjestu po transparentnosti od 25 zemalja (24 europske države i SAD) u kojima je popularna platforma za provjeru automobila vršila istraživanje.
Najviše zabrinjava podatak da je preko polovice rabljenih vozila (55 posto) imalo sudar, odnosno neki oblik oštećenja, a u prosjeku bi za popravak te štete kupac morao izdvojiti više od 3.200 eura.
Čitaj više
Lani gotovo 30 posto više prvoregistriranih osobnih vozila
Broj registriranih osobnih vozila lani dosegao 1,91 milijuna, 3,8 posto više u odnosu na 2022. godinu.
15.04.2024
U listopadu nastavljen snažan rast prodaje novih automobila u Europi
Broj registriranih novih automobila u desetom mjesecu 15 je posto viši nego lani, a manje od polovice novoprodanih automobila čisti su benzinci ili dizelaši.
21.11.2023
Snažan rast prodaje auta u Uniji, EV-ovi uzimaju petinu tržišta
U kolovozu 2023. tržište automobila u Europskoj uniji (EU) poraslo je za 21 posto, dosegnuvši 787.626 registriranih vozila.
20.09.2023
Najviše zabrinjava podatak da je preko polovice rabljenih vozila imalo sudar | Depositphotos
Za usporedbu, zemlja s najtransparentnijim tržištem rabljenih automobila prema CarVerticalu - Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) - ima postotak oštećenih od 17 posto, a osjetno bolje od nas su i susjedne Slovenija i Srbija s 29, odnosno 38 posto oštećenih vozila.
No, zato je prosječna vrijednost oštećenja osjetno veća u Sloveniji i iznosi 5.300 eura, u UK-u okrugle četiri tisuće eura, dok je u Srbiji prosjek malo niži od našeg i iznosi 3.100 eura.
Vraćanje kilometraže
Ako ste upravo u potrazi za limenim ljubimcem sigurno vas neće ohrabriti ni podatak da ih 2,5 ima vraćenu kilometražu, i to u prosjeku za 75.300 kilometara. Dakle, ako naletite na jednog takvog, ne samo da ćete ga masno preplatiti, već ćete i vrlo vjerojatno upasti u dodatne troškove oko servisiranja, ako uopće budete imali sreće da potencijalne kardinalne probleme uočite na vrijeme.
Aktualno istraživanje tvrtke CarVertical provedeno je između listopada 2023. i rujna 2024. godine, a u onom za prethodnom je broj vraćenih kilometara bio nešto manji (70.400 kilometara, ali na većem broju pregledanih vozila (3,5 posto).
Opet kratka usporedba s najboljima i susjedstvom. U UK-u je najmanji broj auta s vraćenom kilometražom (2,1 posto), dok su Slovenci i Srbi gori od nas s 2,7 odnosno 4,1 posto "friziranih" brojača.
U Srbiji je prosječan broj vraćenih kilometara najveći, premašuje 80 tisuća, dok je na slovenskom tržištu situacija nešto bolja nego kod nas s prosjekom od 74.500 vraćenih kilometara. Najmanje se "cajgeri" vraćaju u UK-u, za 52.500 kilometara u prosjeku.
Hrvatski polovnjaci među najmlađima
Što se tiče broja uvezenih polovnih automobila i njihove starosti, situacija na domaćem tržištu izgleda ovako - postotak uvezenih rabljenih vozila je 65,1 posto, a njihova prosječna starost je 8,1 godinu.
Generalno gledano, po postotku uvezenih smo između Slovenije (60,1 posto) i Srbije (77,6 posto), a cijela regija debelo zaostaje za vodećim UK-om gdje je postotak uvezenih rabljenih auta tek nešto iznad dva posto, a iz CarVerticala otkrivaju u čemu je "kvaka".
"Za razliku od kontinentalne Europe, UK koristi automobile s volanom na desnoj strani. Kao rezultat toga, samo dva posto vozila provjerenih na CarVerticalu u UK-u je uvezeno. Kako su visoke stope uvoza obično povezane s višim razinama prijevare, obrnut položaj upravljača ide na ruku kupcima automobila u UK-u", pojašnjavaju u svom izvješću.
Stanje u Europi
Italija, Švicarska, Njemačka i Švedska također su u prvih pet najtransparentnijih zemalja. Kad je riječ o automobilima s vraćenom kilometražom, Švicarska ima udio od 2,1 posto, a slijede Njemačka (2,8 posto), Italija (3,5 posto) i Švedska (4,1 posto).
Po oštećenim automobilima ističe se Italija sa samo 12,6 posto. Iza nje su Švedska (18,3 posto), Njemačka (23,8 posto) i Švicarska (55,3 posto).
"Manje je vjerojatno da će se kupci automobila u zapadnoj Europi i Skandinaviji susresti s prijevarama povezanim s kilometražom ili skrivenim nedostacima. Stroži zakoni, noviji automobili i drugi čimbenici osiguravaju da kupci mogu više vjerovati povijesti i kvaliteti vozila", stoji u publikaciji CarVerticala.
S druge strane, najmanje transparentne zemlje bile su Ukrajina, Latvija, Litva, Rumunjska i Estonija. Ta su tržišta također bila najniže rangirana prošle godine.
Zemlje rangirane po transparentnosti tržišta polovnih automobila | CarVertical
"Visoki udio automobila s krivotvorenom kilometražom i oštećenjima, zastarjeli vozni park i značajne stope uvoza pridonose tome da se ova tržišta smatraju vrlo netransparentnim i rizičnim. Kako se prevaranti rijetko kažnjavaju za lažiranje kilometraže ili skrivanje nedostataka, ova će se štetna praksa vjerojatno nastaviti," prenosi CarVertical.
Najveći broj prijevara s kilometražom među europskim zemljama zabilježen je u Latviji (11,1 posto) i Ukrajini (9,6 posto). Najveći udio oštećenih automobila pronađen je u Poljskoj (62,1 posto) i Slovačkoj (60,5 posto).
Što siromašnije tržište, to više prevara
Potrošači u istočnoj Europi obično imaju nižu kupovnu moć u usporedbi s onima u zapadnim zemljama kontinenta, a rezultat toga je velika potražnja za jeftinijim, rabljenim automobilima.
"Uvoznici i trgovci iskorištavaju ovu potražnju tako što dovoze starija ili teško oštećena vozila iz bogatijih europskih zemalja i prodaju ih po nižim cijenama", elaboriraju iz CarVerticala.
Zanimljivo je da su unatoč toj činjenici najstariji automobili provjereni na platformi bili u Finskoj s prosjekom od 13,7 godina.
