.webp){kind=icon}
Snažan rast prodaje automobila u Europskoj uniji nastavljen je i u listopadu, pokazuju najnoviji podaci Udruge europskih proizvođača automobila (ACEA). U desetom je mjesecu registrirano 855,5 tisuća novih osobnih vozila, što je 14,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Listopad je tako bio 15. uzastopni mjesec s porastom prodaje koja uglavnom raste po stopama višim od deset posto.
Snažan skok prodaje može se pripisati ispunjavanju ranijih narudžbi, odnosno postepenom čišćenju zaliha kod proizvođača. Učinci rasta cijena i kamata još se, čini se, ne vide na prodaji automobila u Europi.
Pojedinačni podaci po članicama pokazuju da je prodaja automobila u listopadu rasla u svim državama s izuzetkom Irske i Nizozemske. Proizvođače može posebno veseliti iznadprosječan skok na trima velikim tržištima. U Francuskoj je registrirano 22 posto više novih automobila nego u lanjskom listopadu, u Italiji 20 posto, a u Španjolskoj 18 posto. Podbacila je jedino Njemačka gdje je rast bio tek pet posto.
U Hrvatskoj je prodaja skočila za također impresivnih 23 posto, dok je u susjednoj Sloveniji rast prodaje bio sporiji. U odnosu na lanjski listopad. broj registriranih novih automobila porastao je 13 posto, ali je u državi koja ima upola manje stanovnika nego Hrvatska svejedno prodano više automobila. Tijekom desetog mjeseca slovenski građani su registrirali 3881 novi automobil, dok ih je u Hrvatskoj bilo 3709.
Najzadovoljniji su ipak mogli biti grčki trgovci autima jer je na tom tržištu registrirano čak 45 posto više vozila nego u istom mjesecu lani.
Iz podataka ACEA-e jasno se vidi prelazak europskog automobilskog tržišta na nova goriva. Tek nešto više od 45 posto registriranih novih automobila u EU-u imalo je pogon na čisti benzin ili dizel. Hibridi, vozila na čisti električni pogon ili na druge izvore činili su više od polovice prodaje u listopadu.
U Hrvatskoj je situacija ipak nešto drukčija, no i ona se polako mijenja. Od 3,7 tisuća registriranih novih automobila, njih 61 posto bili su ili čisti benzinci ili čisti dizelaši. U državi tradicionalno sklonoj dizelskom pogonu za osobne automobile interesantno je primijetiti da je u listopadu registrirano čak 1045 novih hibridnih električnih automobila u usporedbi s tek 643 dizelaša.
Općeniti trend dobre prodaje vozila s električnim i sličnim pogonima na europskom tržištu rezultat je dobrim dijelom državnih subvencija koje se odobravaju za kupnju takvih automobila. Upravo je ukidanje tih subvencija u Njemačkoj prošlog mjeseca odmah rezultiralo u nižoj prodaji.
Ukupni podaci za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da je među članicama Unije hrvatsko tržište i dalje među onima s najvišim ukupnim rastom. Do kraja listopada registrirano je 49,4 tisuće novih automobila, što je 31 posto više nego lani. U Europskoj uniji viši rast imaju jedino Belgija gdje je prodaja porasla 33 posto te Portugal gdje je skočila 32 posto.
Među najvećim proizvođačima više razloga za zadovoljstvo imaju u VW i Renault grupama. Prodaja njihovih brendova je ove godine porasla za više od 20 posto. Prodaja Stellantisa, unutar kojeg posluju i talijanski Fiat te francuski Citroën i Peugeot, ojačala je šest posto, Hyundaija četiri posto, a Toyote 11 posto.
Najviše je ipak skočila prodaja Teslinih automobila, i to za čak 133 posto, na ukupno 217,4 tisuća komada u prvih deset mjeseci. Sveukupno je na tržištu Europske unije u prvih deset mjeseci registrirano 8,8 milijuna novih automobila, 17 posto više nego lani.
