Tko su najveći dobitnici i gubitnici Vladinog rebalansa proračuna

Na sjednici Vlade u četvrtak amenovan je rebalans proračuna za 2024. godinu prema kojem je planiran rast prihoda za 1,8 milijardi eura i rashoda za 976 milijuna, odnosno deficit bi se trebao smanjiti za 830 milijuna eura u odnosu na ranije projekcije.

Ministar financija Marko Primorac prezentirao je promjene kazavši kako Vlada očekuje rast BDP u ovoj godini od 3,6 posto, što je 0,5 posto više u usporedbi s 2023. Glavni pokretači rasta bit će osobna potrošnja i bruto investicije.

Stopa inflacije trebala bi pasti na tri posto na godišnjoj razini zbog pojeftinjenja hrane i smanjenja temeljne inflacije. Zaposlenost bi, pak, trebala rast za tri posto na krilima još uvijek velike potražnje i povoljnih trendova migracijskog salda.

Rast bruto plaća bi, prema Primorčevim riječima, u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto.

S tim pokazateljima su u Vladi odlučili rebalansirali proračunske prihode i rashode prema gore. Prihodovna strana ojačala je za 1,8 milijardi, na 30,33 milijardi, dok je rashodovna povećana za 976 milijuna, na 33,6 milijardi.

Tako se planirani deficit proračuna smanjio s 4,09 milijardi u prethodnom planu, na 3,26 u novom.

Prihode dižu porezi, rashode HEP

Najznačajnija povećanja s prihodovne strane dolaze od skoka poreznih prihoda s planiranih16,1 na 17,2 milijardi eura i rasta doprinosa s 4,5 na 5 milijardi. Prihodi od imovine povećani su s 0,41 na 0,6 milijardi eura.

S druge strane, najznačajnije stavke koje su pridonijele rastu rashoda su nadoknada za troškove energije na temelju mjera Vlade (604 milijuna eura) i rashodi za zaposlene (574 milijuna).

Primorac je pojasnio kako se troškovi za energije prvenstveno odnose na nadoknadu razlike HEP-u između tržišne cijene električne energije i cijene koju je Vlada osigurala za građane.

Drugim riječima, sada indirektno plaćamo prividno jeftinije račune za struju, a dodatnih pola milijarde kune ide državnim zaposlenicima koju su dobili predizborne povišice.

"Ukupno povećanje rashoda je iznosilo oko dvije milijarde eura, međutim neke stavke su smanjene", kazao je Primorac, dodavši kako su uštede ostvarene po ministarstvima.

Najviše je "stradalo" Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje će uštedjeti 288 milijuna eura te Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine čije će uštede iznositi 257 milijuna eura.

Primorac se pohvalio kako ćemo po prvi puta zadovoljiti kriterije iz Maastrichta po pitanju udjela javnog duga u BDP-u. Naime, on bi trebao pasti na 58,9 posto BDP-a i tako zaroniti ispod limita od 60 posto koji se traži.

Drugi važan maastriški kriterij je deficit opće države koji Vlada planira svesti na 2,6 posto BDP-a, solidno ispod zahtijevanog limita od tri posto.

"Sve to prate kreditne agencije. Sad imamo priliku baštiniti sve pozitivne plodove dobre financijske pozicije koja nam osigurava i daje veliki potencijal za razvoj gospodarstva i standarda građana", poručio je Primorac.