Godinama se već mogu čuti komentari kako nema više obrta kao nekad, odnosno kako obrtništvo polako izumire, a trgovina preuzima upražnjeni prostor jer danas se više gotovo nema kome odnijeti odjeću, obuću ili kućanske aparate na popravak već je prva opcija – baci staro, kupi novo.
Zasigurno je dio obrta izgubio konkurenciju s masovnom potrošnjom, no brojke ipak pokazuju da obrtništvo nije u defanzivi i da zapravo u zadnje vrijeme stalno i sve snažnije raste. Istina je da se radi o drugačijoj strukturi tog sektora, no rast je vidljiv.
"U zadnjih godinu dana obrtništvo u Hrvatskoj je doživjelo rast od 10,2 posto, odnosno za 10.413 obrta. U proteklih mjesec dana ima 644 obrta više. Trend je kontinuirano pozitivan te se prepoznaju brojne prednosti obrtništva kao načina rada i života. Ponuda jača, ali je potražnja još uvijek veća te su gotovo sva obrtnička zanimanja deficitarna. Majstori desetljećima nisu tako traženi, plaćeni i cijenjeni.", kazao je za Bloomberg Adriju predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil.
Čitaj više
HOK: 'U zadnjih godinu dana imamo sedam posto više obrtnika i 800 majstora'
"Danas nas je oko 107 tisuća i zapošljavamo više od 215 tisuća ljudi", rekao je predsjednik HOK-a.
05.07.2023
Procvat obrtništva u Hrvatskoj unatoč kroničnom nedostatku radnika
U svibnju je bilo registrirano više od 106 tisuća obrtnika koji zapošljavaju više od 215 tisuća ljudi, što je u odnosu na prošlu godinu rast od 7,6 posto.
05.07.2023
Mali trgovci iz HOK-a od Vlade traže ograničavanje marži, a ne cijena
Upozoravaju da trenutno ograničenje cijena onemogućava konkurentnost malih trgovaca.
10.10.2023
Obrtnici traže nastavak ograničenja cijena struje i dodatne mjere za plin
Iz HOK-a ističu da su subvencije Vlade ključne za opstanak obrta.
07.09.2023
Kako kaže, u Hrvatskoj trenutačno ima 112.824 obrta u kojima je zaposleno 211.420 osoba.
U protekloj godini najveći je rast ostvaren u uslužnom zanatstvu (14,8 posto ili 7.952 obrta), prijevozu osoba i stvari (12,6 posto ili 1.056 obrta) te u cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa (10,2 posto ili 814 obrta). Slijede proizvodno zanatstvo (rast od 3,5 posto ili 297 obrta) te ugostiteljstvo i turizam (2,1 posto ili 241 obrt).
Dalibor Kratohvil predsjednik Hrvatske obrtničke komore | HOK/Matej Grgić
"Treba istaknuti da je unatrag godinu dana otvoreno 1.420 novih građevinskih obrta, a u protekle tri godine njih čak 3.200", kaže Kratohvil.
Najveći dio toga otpada na uvođenje instalacija, vodovoda, kanalizacije i plina te instalacije za grijanje i klimatizaciju, kao i postavljanje podnih i zidnih obloga.
Na grad Zagreb otpada oko četvrtina svih obrta u Hrvatskoj.
"Broj obrta prati logiku demografske naseljenosti pojedinih krajeva, pa je tako najveća gustoća tamo gdje je najviše stanovnika, ovisno i o djelatnostima koje su specifične za pojedine dijelove Hrvatske. Primjerice, u priobalnom dijelu ima puno obrta u sektoru ugostiteljstva i turizma. U Zagrebu udio u ukupnom broju obrta u cijeloj Hrvatskoj iznosi oko 25 posto", navodi Kratohvil.
U Zagrebu je svaki četvrti registrirani obrt u Hrvatskoj | Bloomberg
S obzirom na deficitarnost obrtničkih zanimanja realno je očekivati da se pozitivan trend rasta njihova broja nastavi.
Interes za upise u strukovna zanimanja po jedinstvenom modelu obrazovanja ostvaruje kontinuiran stabilan rast, ali i dalje nedovoljan za zadovoljavanje potreba tržišta na kojem nedostaje majstora svih struka, napominju u HOK-u.
Najveći interes za obrazovanje je u području osobnih usluga (frizeri, kozmetičari, pedikeri), zatim za elektroinstalatere, instalatere grijanja i klimatizacije, vodoinstalatere, autostruku (automehaničar i automehatroničar) te stolare i kuhare. U posljednjih pet godina u strukovna zanimanja upisano je oko 20.000 učenika.
Zaposleni u obrtima po županijama u prosincu 2023./Izvor. Državni zavod za statistiku
"Nije riječ o slučajnosti, riječ je kontinuiranom i stabilnom trendu koji će se nastaviti i na kojem predano radimo. Općenito u društvu jača svijest o brojnim prednostima obrtničkih zanimanja, ali i svijest o tome da je današnjica, ali i sutrašnjica, nezamisliva bez obrtnika. Potražnja za majstorima svih obrtničkih zanimanja je velika, njih nedostaje u svim djelatnostima, a cijena njihovog rada odgovara tim okolnostima. Također, kao obrtnik zaista moram istaknuti da obrtništvo pojedincu nudi čitav niz prednosti i omogućuje, između ostalog, da u potpunosti organizira svoj posao i prilagodi ga sebi", ističe Kratohvil.
No, što je s radom nedjeljom? Koliko to pogađa i koje obrtnike?
"Odluka Ustavnog suda o odbacivanju podnesenih tužbi vezanih uz ograničenja rada nedjeljom dodatno otežava opstanak i poslovanje malih obiteljskih trgovina koje su najranjivije i najpogođenije ograničenjem rada nedjeljom i koje unazađuje i niz drugih otegotnih okolnosti uslijed kojih broj malih trgovina pada. Do sada se pokazalo da ograničenje rada nedjeljom najviše pogađa one obrtnike koji glavnu tržišnu orijentaciju imaju upravo na nedjelje i blagdane kada ostvaruju većinu prometa te kod kojih nije moguće prelijevanje prometa na druge dane – na suvenirnice, cvjećarnice i povezane djelatnosti", ističe Kratohvil.
"Stav HOK-a je od prvog dana jasan i kontinuirano ga zastupamo i prije samog donošenja tih odredbi. Svaki obrtnik treba moći odlučiti želi li raditi nedjeljom ili ne, osobito ako u obrtu radi sam vlasnik ili njegova obitelj, što je u obrtništvu čest slučaj", smatra Kratohvil.
Lana Slivar Dominić/Hina
On ističe da HOK nije podnio tužbu za ocjenom ustavnosti zabrane rada nedjeljom zbog podijeljenosti među članstvom oko tog pitanja, no poduzimaju se aktivnosti kako bi se olakšala pozicija malih trgovaca.
"HOK je tražio da se razmotre i usvoje izmjene zakona koje će omogućiti obrtnicima da samostalno određuju radno vrijeme te da se dodatno propišu izuzeci za poslovanje nedjeljom i blagdanom na grobljima i u svetištima upravo malim obrtima, odnosno cvjećarnicama, proizvođačima svijeća i suvenirnicama. Vlada je u tom smislu pokazala razumijevanje spram onih najranjivijih i najpogođenijih ovim ograničenjem te je blagdan Svih svetih proglasila sajmenim danom na razini Hrvatske", kaže Kratohvil.
Obrtnici su s problemomima koje im donosi neradna nedjelja upoznali i ministra Habijana | Društvene mreže/Facebook
Problematika ograničenja rada nedjeljom bila je tema i nedavnog sastanka predsjedništva HOK-a s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Damirom Habijanom u okviru kojeg je dogovoren radni sastanak na tu temu s ministrom i trgovcima kako bismo zajednički pronašli rješenja problema naših trgovaca, ističe Kratohvil. "U pripremi je i anketa koju ćemo poslati na naše članstvo kako bismo utvrdili kome i u kojoj mjeri su ova ograničenja utjecala na poslovanje te sukladno rezultatima tražiti rješenja", kaže Kratohvil.
Jedna od novih ideja HOK-a je Fond solidarnosti.
"Bit prijedloga je solidarnost među obrtnicima i pomoć kolega i komorskog sustava obrtnicima u trenucima kad im je najteže. Naime, riječ je o isplati novčane pomoći članovima HOK-a za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta na imovini, odnosno štetnih događaja kao što su elementarne nepogode, iznenadna bolest, ozljeda ili smrt. Fond solidarnosti je od iznimne važnosti za obrtništvo u ovim nestalnim i kriznim vremenima", smatra Kratohvil.
.webp){kind=icon}
