Obrtništvo u Hrvatskoj u posljednje vrijeme doživljava pravu renesansu, u travnju ove godine bilo je više od 7000 obrta više nego u istom razdoblju lani, a samo u svibnju ih je otvoreno još više od tisuću.
Cijene usluga majstora skočile su u nebo, potražnja za njima i dalje daleko nadmašuje ponudu, pa stoga ne čudi da se sve više mladih odlučuje na strukovno obrazovanje.
No još se dosta toga može učiniti da se poslovno okruženje za obrtnike popravi, a detaljnije smo o tome popričali s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore (HOK) Daliborom Kratohvilom koji će u srijedu, na svečanoj Akademiji povodom obilježavanja dana HOK-a, najzaslužnijim obrtnicima dodijeliti nagrade "Zlatne ruke".
Čitaj više
Pogledajte tko su najveći hrvatski obrtnici
Gledano po visini dobiti, tek sedam hrvatskih obrta prelazi magičnu granicu od milijun eura.
29.06.2023
U godinu dana otvoreno preko 7.100 novih obrta
U odnosu na prošlu godinu, riječ je o povećanju broja obrta i obrtnika od preko 7 posto, što znači da ove godine imamo preko 7.000 obrta više nego lani, a u tom rangu je rastao i broj zaposlenih u njima.
01.06.2023
HOK i HUP pozdravili Vladinu najavu kontrola konverzije i dizanja cijena
Poslovne udruge tvrde da njihovi članovi i članice poštuju sva pravila.
05.01.2023
Hrvatska obrtnička komora izabrala novo vodstvo
Dalibor Kratohvil dosad je dvaput obnašao funkciju potpredsjednika HOK-a.
08.11.2022
Čemu dugujemo nedavni procvat otvaranja obrta?
Riječ je o ponudi i potražnji, no iako ponuda jača, ipak je potražnja još uvijek veća. Ljudi postaju sve svjesniji prednosti odabira obrtničkog zanimanja, kao i činjenice da majstori i strukovna zanimanja nikad nisu bila traženija i plaćenija. Treba biti pošten i reći da su mjere pomoći Vlade očuvale poslovanje za veliki broj hrvatskih obrtnica i obrtnika. Podaci zaista ukazuju na rast obrtništva u Hrvatskoj, u svibnju je bilo registrirano više od 106 tisuća obrtnika koji zapošljavaju više od 215 tisuća ljudi, što je u odnosu na prošlu godinu rast od 7,6 posto. Samo u svibnju imamo 1305 obrta više. Vjerujem da će se nastaviti pozitivan trend, a naša odgovornost i obaveza je sve veća s obzirom na to da zastupamo 12,9 posto zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj.
Koje struke su najviše rasle, primjećuju li se kakvi trendovi?
Bilježimo trend rasta uslužnog zanatstva za čak 12 posto u odnosu na prošlu godinu, ali i smanjenja obrta koji se bave trgovinom te proizvodnih i tradicijskih obrta. Teško je u tom segment biti konkurentan i profitabilan, uz ponudu proizvoda koja stiže iz uvoza. Lokalne i državne financijske potpore veoma su važne za njihov opstanak, koji je nužan za očuvanje vizure užih dijelova gradova, ali i njihova kulturnog identiteta te hrvatskog identiteta u cjelini. HOK prati kretanja na tržištu, osniva i nove sekcije koje prate navedene trendove porasta uslužnih djelatnosti, a svakako možemo primijetiti da se značajno mijenjaju načini obavljanja djelatnosti i pružanja usluga.
Osjetno je rastao i broj zaposlenih u obrtima, znači li to da ipak nije toliko problematično pronaći adekvatnu radnu snagu?
Broj zaposlenih u obrtima, uključujući i obrtnika i radnike, je u posljednjih godinu dana narastao za 4,3 posto ili za 8103 zaposlenih u obrtima, a ukupna brojka premašuje 215 tisuća. Ipak, nije dovoljno, nedostaje radne snage u gotovo svim zanimanjima, osobito one kvalificirane i osposobljene za pojedine djelatnosti. Znate i sami koliko se čeka recimo keramičar, osobito oni koji su izvrsni u svojem poslu. Nedostatak radnika je strukturni problem na koji HOK već godinama upozorava, a najvećim dijelom je rezultat nedovoljnog interesa za programe obrtničkih zanimanja, ali i gospodarskog okruženja koje nije u mogućnosti zadržati obrazovanu i kvalificiranu radnu snagu. Uvoz radne snage je sada nužnost, jednako kao što je nužnost kreirati sustav koji će proizvoditi obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu za potrebe hrvatskog gospodarstva, prvenstveno kroz unaprjeđenje i promociju prednosti obrtničkih zanimanja i strukovnog obrazovanja, ali i smanjivanjem poreznog opterećenja rada i fleksibilnijim mogućnostima zapošljavanja.
Jeste li zadovoljni obrazovnim sustavom, godinama se zazivalo strukovno obrazovanje, ali se nije realiziralo u punom kapacitetu, kakvo je danas stanje i što treba mijenjati hitno, a što dugoročno?
Zadnjih godina događaju se pozitivne promjene na području strukovnog obrazovanja, ali još uvijek vještine i kompetencije koje proizvodi obrazovni sustav ne udovoljavaju znanjima, vještinama i kompetencijama koje traži tržište rada. Za dugoročne rezultate nužne su i sveobuhvatne i učinkovite mjere usmjerene na unapređivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanje radnika s vještinama za kojima postoji velika potražnja, ali i stvaranje gospodarskog okruženja koje će ih zadržati. Također, treba reći da je redovno srednjoškolsko obrazovanje za obrtnička zanimanja, koje je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HOK-a, specifično po broju sati koje učenici provode na praktičnom dijelu naukovanja u licenciranim obrtničkim i drugim radionicama.
"Prošle godine nas je obradovao i porast interesa za zanimanja u području građevine koja su godinama na popisima deficitarnih zanimanja", ističe Kratohvil | HOK/Matej Grgić
Učenje u pravom radnom okruženju proglašeno je u brojnim dokumentima i inicijativama EU-a najboljim načinom strukovnog obrazovanja jer omogućava lakše i brže stjecanje potrebnih vještina te poduzetničkih i brojnih socijalnih kompetencija "na licu mjesta", kao i bolje razumijevanje i usvajanje stručno-teorijskih sadržaja. Takav način učenja omogućava i brzo uključivanje u posao nakon završenog školovanja jer su već tijekom redovnog srednjoškolskog obrazovanja učenici veliki dio vremena radili u gospodarstvu, kao i njihovu lakšu zapošljivost s obzirom na završene programe, zanimanja tražena na tržištu rada. Dakle, mentori obrtnici su nam ključni te ih promičemo i potičemo – u periodu 2016.–2020. dodijeljeno je 1316 potpora gospodarskim subjektima za izvođenje naukovanja u ukupnom iznosu od 11,5 milijuna eura od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te iz EU-ovih fondova. Ovogodišnji natječaj je u tijeku, a prijave traju do 6. srpnja – to puno znači za obrtništvo i snažno smo se zalagali za nastavak takve podrške.
Kvalitetni majstori već su godinama vrlo traženi (i dobro plaćeni), je li to populariziralo obrtništvo među mlađim generacijama?
Kao što sam već rekao, podaci za prošlu školsku godinu su pozitivniji nego do sada, možemo reći da je na razini Hrvatske nešto više od 88 posto upisnih mjesta u obrtničkim zanimanjima bilo popunjeno već na prvom (ljetnom) upisnom roku. HOK zajedno sa svojim područnim obrtničkim komorama, samim obrtnicima te strukovnim školama i drugim dionicima godinama intenzivno radi na promociji strukovnog obrazovanja te ostvarujemo pozitivne rezultate. Za usporedbu, pretprošle godine nismo imali takvu razinu upisa ni nakon jesenskog roka. Neki od najtraženijih smjerova su bili definitivno instalater grijanja i klimatizacije te automehatroničar, u kojima je popunjenost planiranih upisnih mjesta bila blizu 100 posto. Popularni su kao i uvijek frizeri, kozmetičari i fotografi, a prošle godine nas je obradovao i porast interesa za zanimanja u području građevine koja su godinama na popisima deficitarnih zanimanja. Još je puno posla pred svima nama u cilju popularizacije strukovnih zanimanja. Ipak, iznimno mi je drago što to mogu reći, polako, ali sigurno se mijenja svijest u društvu o važnosti i benefitima obrtničkih zanimanja.
Jeste li zadovoljni poreznim tretmanom obrtnika od države? Kakve promjene bi s tog aspekta bile dobrodošle?
Hrvatska obrtnička komora upućuje kontinuirane zahtjeve od 2019. godine Ministarstvu financija i Središnjem uredu porezne uprave za povećanjem praga za ulazak u sustav PDV-a, i to na 50 tisuća eura. Takav prag je u Sloveniji, Danskoj, Slovačkoj, a veće pragove imaju Italija, Irska, Francuska, Češka, Danska, Poljska, ali i Švicarska i UK. Bitno je napomenuti kako je Hrvatska među četiri zemlje u EU-u s najvećom stopom PDV-a (Danska i Švedska 25 posto, Mađarska 27 posto), a svi ostali imaju manju stopu. U slučaju da se udovolji tom zahtjevu, otvorio bi se još jedan razred za paušalno oporezivanje. Izuzetno je važno naglasiti da paušalni način oporezivanja, osim što pozitivno utječe na životni standard građana, administrativno rasterećuje ne samo poduzetništvo, nego i Poreznu upravu. Upravo zbog povećane inflacije, zahtjev smo ponovili ministru financija na sastanku u veljači ove godine.
Kako ste zadovoljni sufinanciranjem obrtništva kroz EU-ove fondove?
Do sada dobivena sredstva korištena su u razne svrhe, uključujući modernizaciju opreme, nabavu strojeva, obrazovanje i edukaciju, istraživanje i razvoj, kao i podršku pri započinjanju novih obrta. Obrtnici iz ruralnih područja imali su značajan udio u korištenju EU-ovih fondova, što doprinosi ravnomjernijem regionalnom razvoju i pristup sredstvima koja im inače ne bi bila dostupna. S obzirom na to da sufinanciranje obrtništva potiče razvoj poduzetničkih vještina, edukaciju, kroz različite programe obrtnici mogu sudjelovati u obrazovnim radionicama, tečajevima, mentorstvima koja im pomažu u unaprjeđivanju poslovnih vještina i upravljanju u svojim obrtima.
Unatoč doprinosu EU-ovih sredstava razvoju obrtništva u Republici Hrvatskoj, i dalje je potrebno poticati njihovo korištenje, jače promovirati i upozoravati na i dalje postojeće prepreke pri korištenju EU-ovih fondova za obrtnike poput složenosti administrativnih postupaka, obavezne financijske participacije, kompleksnosti pravila i uvjeta, dugotrajnosti dodjele EU-ovih sredstava i nemogućnosti prilagodbe na brze tržišne promjene te nedostatka stručnih savjetnika ili konzultanata. Zato su naše ključne zadaće informiranje obrtnika, savjetovanje i podrška u sklopu Savjetodavne službe Hrvatske obrtničke komore, ali i osiguravanje dostupnosti programa, poticanje obrtnika na suradnju i formiranje partnerstava radi zajedničke prijave projekata i dijeljenja resursa te praćenje i evaluacija programa i politika u svrhu njihova unapređenja.
Kako sektor obrtništva stoji po pitanju digitalizacije? Koliko je kartično plaćanje isplativo i privlačno obrtnicima?
Hrvatsko obrtništvo također kreće putem zelene i digitalne tranzicije, no riječ je o dugotrajnom procesu koji iziskuje financijska ulaganja i suradnju na svim razinama u cilju stvaranja programa potpore takvim procesima, a još više rad na edukaciji i informiranju samih obrtnika kako bi se dostupne tehnologije primijenile u svakodnevnom poslovanju. Iako je pandemija COVID-19 ubrzala prelazak na bezgotovinsko plaćanje, obrtnici i dalje zadržavaju gotovinu kao oblik plaćanja. Najveći razlog leži u tome što je bezgotovinsko plaćanje skuplje s obzirom na visoke naknade koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija korištenjem platnih kartica.
Koje probleme u HOK-u smatrate najakutnijima za domaće obrtnike i što činite da se riješe?
Veliki izazov s kojim se suočavamo već godinama je spomenuti manjak kvalificiranog kadra u obrtničkim zanimanjima, što za posljedicu ima nedostatak radnika. Potrebno je unaprijediti i usustaviti suradnju svih razina koja kao rezultat mora proizvesti kvalitetnu domaću radnu snagu, ali i unaprijediti gospodarsko okruženje za naše obrtnike. Hrvati su poznati i priznati u svijetu kao izuzetni radnici, želimo ih doma, da svojim znanjem, vještinama i vrijednim radom unapređuju gospodarstvo Lijepe Naše, a time i uvjete života svih nas. HOK dugi niz godina provodi različite promotivne aktivnosti usmjerene na učenike osnovnih škola i njihove roditelje. Nastojimo popularizirati i promovirati prednosti odabira obrtničkih zanimanja, ali i kvalitetne proizvode obrtnika učiniti vidljivijima i dostupnijima sugrađanima. Od 1995. godine do danas smo na neki način potpomogli 332 sajamske izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu, na kojima je nastupilo više od 16 tisuća izlagača, i više od 350 manjih sajamskih izložbi koje su okupile više od 6000 izlagača. Jedan od dugoročnih problema obrtništva je i tzv. siva ekonomija. Nelojalna konkurencija ugrožava legalno poslovanje registriranim obrtnicima, a šteti i državnom proračunu. HOK je u više navrata apelirao da se provode veće kontrole neregistrirane gospodarske djelatnosti, uključujući i kontrolu kupnje repromaterijala na veliko. Nastavit ćemo sa zahtjevima za porezno rasterećenje, ali i svim zahtjevima koje bi obrtnicima omogućilo da posluju u poticajnom poslovnom okruženju, budu konkurentniji i zadrže kvalitetne radnike. Pratimo sve zakonodavne procese, artikuliramo interese obrtnika i zastupamo ih u svim prilikama – dio našeg angažmana možete vidjeti i u postupcima elektronskog savjetovanja gdje možda najviše od svih udruženja predlažemo ono što je dobro za one koje predstavljamo – hrvatske obrtnike – i upozoravamo na ono što nije. Ozbiljno shvaćamo svoje dužnosti i obaveze, nastavit ćemo raditi na unapređenju okruženja za nastavak razvoja hrvatskog obrtništva, uz ponos što govorimo u njihovo ime.
.webp){kind=icon}
