Unatoč tome što u idućoj godini Hrvatsku neće zahvatiti recesija, sasvim je moguće da će se gospodarski problemi u Europskoj uniji (EU) i eurozoni, a posebice kod naših velikih trgovinskih partnera, poput Njemačke, Italije ili Austrije, odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
Onda, koliko bi gospodarski rast mogao iznositi? Prognoze državnih i javnih institucija su nerijetko bolje od očekivanja analitičara, što ni ove godine nije zakazalo.
Dok Vlada proračun temelji na očekivanom rastu od 2,8 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) je još optimističnija, pa vjeruje da bi ekspanzija gospodarstva mogla doseći tri posto nakon očekivanih 2,6 posto za ovu godinu. Pritom to obrazlažu "očekivanim oporavkom vanjske potražnje i nastavkom relativno ekspanzivnog usmjerenja fiskalne politike".
Čitaj više
HNB: U 2024. BDP raste za tri posto, a inflacija usporava
Zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2023. prognozirao gospodarski rast od 2,9 posto, a 2,6 posto u 2024. godini.
19.12.2023
Analiza BBA: Javne investicije i likvidnost banaka spasili regiju od recesije
Analitičari su sumirali učinke veće osobne potrošnje i oporavka izvoza koji se očekuju u 2024.
11.12.2023
BDP u eurozoni u trećem kvartalu nakon mršavog rasta pao 0,1 posto
Na kvartalnoj razini rast u Hrvatskoj u trećem tromjesečju iznosio je 0,3 posto.
07.12.2023
Vrijeme europskih fiskalnih poticaja prošlo, što to donosi gospodarstvima?
Odluka njemačkog ustavnog suda o izvanproračunskim fondovima potvrdila je novi smjer europskih fiskalnih politika.
29.11.2023
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja vjeruje da će Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama eurozone u 2024. godini, no smatra da će gospodarstvo ipak rasti po malo nižoj stopi no ove godine.
"Kada sagledam rizike za globalnu ekonomiju, svakako oni negativni prevladavaju. Industrijski je sektor u eurozoni načet. Kina, opterećena visokom razinom duga za svoj stupanj razvoja, neće u dogledno vrijeme zabilježiti visoke stope gospodarskog rasta. Otvoreno je pitanje koliko još američko gospodarstvo može sadašnjim stopama rasti. Za malu i otvorenu ekonomiju poput Hrvatske svako kvarenje inozemnog gospodarskog okvira prelit će se na određen način na domaću ekonomiju. No uvjeren sam da će Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama eurozone jer ulazak u eurozonu i šengenski prostor djeluju pozitivno na rast i, premda ne volim previše isticati strukturne fondove EU-a, činjenica je da ulaganja u, primjerice, željezničku infrastrukturu ne samo da smanjuju sezonalnost građevinarstva, već stvaraju uvjete za daljnji rast produktivnosti i unapređuju poslovno okruženje", smatra Šaravanja.
Goran Šaravanja | Zvonimir KUHTIĆ/HINA
Glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Josip Funda pak očekuje blago ubrzanje rasta iduće godine nakon ovogodišnjih očekivanih otprilike 2,6 posto. Pritom se djelomično preklapa s očekivanjima HNB-a u smislu vjerovanja u oporavak inozemne potražnje.
"Unatoč usporavanju gospodarskog rasta u trećem tromjesečju, dostupni podaci za kraj godine ipak sugeriraju nešto povoljnija kretanja, pa na razini cijele 2023. prognoziramo rast iznad 2,5 posto, što je znatno iznad prosjeka eurozone i Europske unije. Za 2024. očekujemo pak blago ubrzanje rasta na 2,7 posto iz nekoliko razloga. Prvo, stabilan rast zaposlenosti i snažan rast realnih plaća podržavaju visoke stope rasta osobne potrošnje. Osim toga, pouzdanje potrošača također kontinuirano raste, što povećava sklonost potrošnji. Drugo, ulazimo u treću godinu provođenja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pa se očekuje intenziviranje javnih investicija dok bi privatne investicije mogle dobiti određeni zamah kroz financiranje iz operativnih programa vezanih uz kohezijsku politiku EU-a. Konačno, međunarodno okruženje bi trebalo biti bolje, pogotovo u usporedbi s drugom polovicom ove godine. Zemlje poput Njemačke i Austrije trebala bi u 2024. ponovno ostvariti gospodarski rast dok bi se povoljnija gospodarska kretanja mogla intenzivirati u Sloveniji i Italiji. Sve to bi se trebalo odraziti na intenzitet hrvatskog izvoza robe i usluga. Međutim, kako će snažna domaća potražnja očekivano dovesti do jačanja uvoza, učinak neto izvoza na rast vjerojatno će biti neutralan", kaže Funda za Bloomberg Adriju.
Hrvatska modernizira pruge zahvaljujući novcima EU-a | HŽ
Ono što međutim ostaje kao svojevrsni uteg je da ipak prevladavaju negativni rizici.
"Kad je riječ o rizicima, trenutno procjenjujemo kako prevladavaju oni negativni. Naime, eskalacija sukoba na Bliskom istoku i dodatno pogoršanje ratnih zbivanja u Ukrajini bi ponovno mogli dovesti do poremećaja na tržištu energenata, a posljedični cjenovni šokovi smanjili bi domaću i inozemnu potražnju. Nadalje, puni učinak viših kamatnih stopa i monetarnog zaoštravanja tek će se proširiti na gospodarstvo povećavajući ranjivosti u nefinancijskom sektoru i smanjujući domaću potražnju. Konačno, moguće je da su trenutačne prognoze očekivanih gospodarskih kretanja u EU-u preoptimistične, pogotovo kad je riječ o njemačkom gospodarstvu. Lošija ostvarenja odrazila bi se na intenzitet međunarodne trgovine i nepovoljno djelovala na rast hrvatskog gospodarstva", ocjenjuje Funda.
Josip Funda | Admir Buljubašić/Hina
Stoga, s obzirom na neizvjesnosti koje nas okružuju nije neobično da među analitičarima ima i onih koji vide nešto sporije stope rasta.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić i Ivan Dražetić iz InterCapitala smatraju da bi se hrvatsko gospodarstvo dogodine moglo zaustaviti na rastu od dva posto.
"U Hrvatskoj u 2024. najavljujemo usporavanje rasta na dva posto nakon 2,4 posto u ovoj godini očekujući da će naša ekonomija više dijeliti ekonomsku sudbinu europodručja koje ulazi u recesiju, na štetu hrvatskog robnog izvoza. Usporavanju također doprinosi odgođeno pogoršanje uvjeta financiranja nakon inicijalnog blagotvornog utjecaja ulaska u europodručje. Iako investicije ostaju podržane rekordnim priljevima iz EU-ovih fondova i investicijama međunarodno integriranih tvrtki u produktivnost, investicije privatnog sektora i dalje pate zbog pogoršanja uvjeta financiranja, inozemne potražnje te suzdržanosti inozemnih vlasnika pogođenih ciklusom. Kontinuirano snažna potražnja za radom uz snažan realni rast plaća u korist daljnjeg solidnog rasta osobne potrošnje te fiskalna ekspanziju u izbornoj godini djelovat će stabilizacijski, ali istovremeno (…) podgrijavati inflaciju". kaže Stojić.
On također izdvaja neke negativne rizike.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a |HUP
"Nakon potpunog oporavka od posljedica pandemije, daljnji rast turizma je ograničen pretjeranim oslanjanjem na kratkoročni najam te goste niže, narušene kupovne moći, kao i realnim padom investicija u kapacitete u odnosu na pretpandemijske godine. Poticajnije vanjsko okruženje, turizam, rekordni priljev iz EU-ovih fondova, strane investicije te snažniji utjecaj fiskalne politike u izbornoj godini su ključni poticatelji rasta. Obnavljanje energetske krize, geopolitički rizici, pogoršanje sentimenta potrošača u europodručju, visoka inflacija, prekomjerno stezanje centralnih banaka, volatilnost financijskih tržišta te lošiji uvjeti financiranja negativni su rizici za rast. Tome valja dodati nepovoljne demografske tijekove uz manjak radne snage koji također prijete rastu u srednjem roku", iznosi Stojić.
Po riječima Dražetića, glavni pokretači rasta ostaju investicije s potporom EU-ovih fondova te osobna i državna potrošnja, ali doprinos neto izvoza mogao bi biti negativan.
"Turizam bi i dalje mogao dati snažnu potporu realnom gospodarskom rastu zahvaljujući investicijama. Potpuni oporavak neto izvoza bi se trebao dogoditi 2025. godine kada se može očekivati realna stopa rasta od oko 2,5 posto", ustvrdio je Dražetić.
Ivan Dražetić | Bloomberg Adria TV
Stojić iznosi i prijedloge kako poboljšati perspektive rasta.
"Povećanje konkurentnosti privatnih poduzeća se može ostvariti kroz daljnju sveobuhvatnu poreznu reformu u cilju smanjenja, odnosno ujednačavanja poreznog tereta između dohotka od rada te dohotka od imovine. Iznimno je važno rasteretiti dohodak visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje kako bi razinu produktivnosti po radnom satu podigli sa svega 68,4 posto prosjeka EU-a. U tom cilju Hrvatska bi mogla spustiti prosječni porezni klin za gotovo 10 postotnih bodova s 42,5 posto u 2022. godini. Vlasti bi također trebale značajno pojednostavniti okvir za investicije u obnovljive izvore, posebno nakon što je veleprodajna cijena električne energije za poduzeća premašila prosjek EU-a, što negativno utječe na konkurentnost. Također bi trebalo nastaviti reforme zastarjelog sustava vodoprivrede zbog značajnih gubitaka vode iz sustava. U sklopu reformi olakšavanja uvjeta poslovanja morali bismo nastaviti sa smanjenjem parafiskalnih nameta te drugih administrativnih barijera poslovanju, ubrzanjem pravosudnih mehanizama te jačanjem platforme za dokapitalizacije poduzeća Također treba nastaviti reforme radnog zakonodavstva, zdravstvenog sustava, posebno u domeni bolovanja, obrazovnog sustava u cilju jačanja kompetencija za digitalno i zeleno poslovanje te državne administracije", poručuje glavni ekonomist HUP-a.
.webp){kind=icon}
