.webp){kind=icon}
U trećem tromjesečju ove godine sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) je u eurozoni bio za 0,1 posto niži u odnosu na prethodni kvartal, dok je na razini cijele Europske unije (EU) ostao nepromijenjen, objavio je u četvrtak Eurostat.
Time su potvrđene preliminarne brojke objavljene prošlog mjeseca.
U drugom tromjesečju BDP je rastao 0,1 posto i u eurozoni i u cijelom EU-u. U prvom kvartalu je u eurozoni rast pak bio 0,1 posto, a u EU-u 0,2 posto.
Čitaj više
Francuska ekonomija neočekivano pala, inflacijski pritisci popuštaju
Drugo najveće gospodarstvo eurozone podlijeglo općem usporavanju.
30.11.2023
Rast američke ekonomije u trećem kvartalu viši od prvotnih procjena
Najveće svjetsko gospodarstvo raslo je po anualiziranoj stopi od 5,2 posto, a radi se o najvišoj stopi u više od dvije godine.
29.11.2023
Vrijeme europskih fiskalnih poticaja prošlo, što to donosi gospodarstvima?
Odluka njemačkog ustavnog suda o izvanproračunskim fondovima potvrdila je novi smjer europskih fiskalnih politika.
29.11.2023
Domaću gospodarsku aktivnost spašavaju EU-ovi fondovi
Investicije su porasle 6,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, očigledno zahvaljujući EU-ovu novcu, objašnjava analitičar Ivan Odrčić.
28.11.2023
U usporedbi s trećim kvartalom prošle godine BDP je ostao nepromijenjen u oba područja. U drugom tromjesečju u eurozoni zabilježen je godišnji rast od 0,6 posto te u EU-u od 0,5 posto.
Stope rasta u EU-u i eurozoni u trećem tromjesečju
U usporedbi s drugim tromjesečjem, Malta je ostvarila najveći rast, i to od 2,5 posto, nakon čega slijede Poljska s 1,5 posto i Cipar s 1,1 posto. Najveći kvartalni pad imala je Irska, od 1,9 posto, a zatim Estonija, od 1,3 posto, i Finska, od 0,9 posto.
Hrvatska je u odnosu na drugo tromjesečje u trećem kvartalu ostvarila rast od 0,3 posto.
Na godišnjoj razini najveći rast imala je opet Malta, i to od čak 7,1 posto, a zatim dolaze Hrvatska s tri posto i Rumunjska s 2,9 posto. Najviše je također palo gospodarstvo Irske, stopom od 5,6 posto, te Estonije, stopom od četiri posto.
Gledano po sastavnicama rasta, potrošnja kućanstava rasla je 0,3 posto u eurozoni u trećem tromjesečju te 0,4 posto u EU-u. Državna potrošnja bila je 0,3 posto veća u oba područja.
Bruto investicije u fiksni kapital ostale su nepromijenjene u eurozoni te rasle 0,2 posto u EU-u. Izvoz je u eurozoni pao 1,1 posto, a u EU-u jedan posto, dok je uvoz bio za 1,2 posto niži u eurozoni i 1,4 posto u EU-u.
Dakle, osobna i državna potrošnja imale su pozitivan doprinos rastu i u eurozoni i u EU-u. Doprinos bruto investicija u fiksni kapital je zanemariv u oba slučaja. Vanjskotrgovinska bilanca je imala pozitivan doprinos za EU, a zanemariv utjecaj na BDP u eurozoni. Kod promjena u zalihama utjecaj na BDP je bio negativan i u eurozoni i u EU-u.
