Slabašan rast BDP-a u drugom kvartalu u eurozoni, Hrvatska među najboljima

U drugom tromjesečju ove godine sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) i u eurozoni i u cijeloj Europskoj uniji (EU) rastao je 0,2 posto naspram prethodnog tromjesečja, objavio je u petak Eurostat.

U prvom tromjesečju taj je rast u oba slučaja iznosio 0,3 posto.

U usporedbi s istim tromjesečjem lani BDP je u eurozoni porastao 0,6 posto, a u EU-u 0,8 posto. U prvom tromjesečju brojke su bile 0,5 posto za eurozonu i 0,7 posto za EU.

Na kvartalnoj razini najveći rast u EU-u imala je Poljska, i to 1,5 posto, dok je u eurozoni najveću brojku ostvarila Grčka s 1,1 posto, a zatim Nizozemska s jedan posto.

Ne zaostaju puno ni Španjolska i Hrvatska s kvartalnim rastom BDP-a od po 0,8 posto.

Najveći pad zbio se u Irskoj, od jedan posto, a slijedi Latvija s 0,9 posto.

Na godišnjoj razini najviše je rasla ekonomija Malte, i to 4,2 posto. Što se eurozone tiče, slijedi Cipar s 3,7 posto, dok je na razini cijelog EU-a druga Poljska s četiri posto.

Hrvatska je ostvarila rast od tri posto. U prvom tromjesečju godišnji je rast u Hrvatskoj iznosio 3,9 posto, a analitičari Bloomberg Adrije očekuju da bi u cijeloj godini mogao imati brojku od 3,5 posto. Tu su prije svega ključni faktori domaća i inozemna potražnja te turizam.

Estonija, Irska, Latvija, Austrija i Finska imale su pad BDP-a na godišnjoj razini.

Analizom sastavnica BDP-a na tromjesečnoj razini vidljivo je da je doprinos osobne potrošnje rastu bio zanemariv i u eurozoni i u čitavom EU-u. Državna potrošnja rasla je 0,1 postotni bod i u eurozoni i u EU-u, a bruto investicije u fiksni kapital bile su negativne, i to 0,5 postotnih bodova u eurozoni te 0,4 postotna boda u EU-u.

Promjene u zalihama zanemarive su, a izvozno-uvozna bilanca imala je pozitivan doprinos od 0,5 postotnih bodova za eurozonu i 0,4 postotna boda za EU.