Domaću gospodarsku aktivnost spašavaju EU-ovi fondovi

Državni zavod za statistiku u utorak je objavio najnoviju procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prema toj procjeni, BDP Hrvatske je realno u trećem tromjesečju bio 2,8 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine. Svježe podatke komentira Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji.

 

Najnoviji podaci o trećem ovogodišnjem tromjesečju ukazuju na realan rast hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto godišnje, što je blago iznad naših očekivanja. Iako to predstavlja ubrzanje međugodišnje dinamike rasta bruto domaćeg proizvoda, ipak bitnijim smatramo značajno usporavanje međukvartalnog rasta – sada je iznosio tek 0,3 posto, i to nakon 1,6 posto u drugom kvartalu ove godine.

Cijelu gospodarsku aktivnost očigledno spašavaju fondovi Europske unije (EU), i to danas u vrijeme globalnog usporavanja. Investicije su porasle 6,1 posto godišnje, očigledno zahvaljujući EU-ovu novcu. I građani su trošili više nego prije jer je rast potrošnje kućanstava ubrzao na tri posto s 2,1 posto u drugom kvartalu. Na tu kategoriju je blagotvorno djelovalo postepeno usporavanje inflacije, ali značajniji utjecaj imao je snažan rast plaća od 14 posto godišnje. S padom stope inflacije, to znači da plaće realno rastu sve više iz mjeseca u mjesec, i to najsnažnije u barem zadnjih deset godina.

Posebno je zanimljiva situacija u izvozu roba i usluga, koji bilježi smanjenje od 8,5 posto godišnje, a na tragu je narušene inozemne potražnje, što se reflektira bilo kroz potražnju za proizvodima (pad od 20,4 posto), bilo za uslugama (pad od 0,5 posto). Blago smanjenje izvoza usluga posebno alarmira jer se u najvećem dijelu tiče turističke aktivnosti, i to u najbitnijem tromjesečju u godini za taj sektor.

Manji broj turista

Manji broj njemačkih turista je očigledno ostavio traga na izvozu usluga, iako je taj pad jednim dijelom nadoknađen rastom broja dolazaka s drugih, mahom istočnoeuropskih tržišta. Dodatno, nepovoljna situacija u njemačkom, ali i talijanskom i austrijskom, gospodarstvu je izgleda utjecala na manje narudžbi za hrvatskim proizvodima, što je rezultiralo negativnim trendom u robnom izvozu i u aktivnosti unutar prerađivačke industrije.  

Osnovne makroekonomske brojke su u ovom trenutku solidne, što pravdamo rastom zaposlenosti te realnim rastom plaća, a to ima izrazito povoljan utjecaj na najveću sastavnicu BDP-a, osobnu potrošnju. No u narednim mjesecima najveći će fokus pri kretanju BDP-a biti na vanjskoj trgovini.

Ozbiljno narušena situacija u ekonomski bitnim srednjoeuropskim državama će tek pokazati svoje pravo lice na prijelazu ove godine u iduću, što će u većoj mjeri utjecati za potražnjom za proizvodima iz Hrvatske te time i na ukupnu ekonomsku aktivnost. Dok za cijelu 2023. godinu očekujemo rast BDP-a od oko dva posto, u 2024. godini nas čeka tek nešto blago, možda statistički nebitno ubrzanje gospodarskog rasta.