Prva procjena rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije i eurozone pokazala je kako je gospodarska aktivnost u trećem kvartalu bila najagilnija još od prvog tromjesečja 2023. godine, no i dalje ostaje podaleko od željenih razina. Prema preliminarnoj procjeni Eurostata objavljenoj u srijedu, BDP Europske unije je u trećem kvartalu bio 0,9 posto viši nego u istom razdoblju godinu prije. U drugom kvartalu godišnji rast je bio 0,8 posto.
Ubrzanje ekonomske aktivnosti značajnije je u eurozoni, grupi zemalja članica EU-a koje dijele zajedničku valutu. Tamo je godišnji rast u trećem kvartalu bio 0,9 posto, kao i u cijeloj Uniji, ali je na tu razinu stigao s 0,6 posto rasta u drugom kvartalu.
Za jaču gospodarsku aktivnost u Uniji i eurozoni treba zahvaliti prije svega Španjolskoj. Ljetna sezona na Pirinejskom poluotoku je očito bila vrlo uspješna jer je Španjolska nastavila s iznadprosječnim rastom. U drugom kvartalu BDP joj je na godišnjoj razini porastao 3,2 posto, a sada u trećem prema preliminarnim brojkama, za 3,4 posto.
Čitaj više
Stigli stidljivi signali stabilizacije njemačke ekonomije
Indeks poslovnih očekivanja Ifo instituta na najvišoj je razini od lipnja, ali tamo upozoravaju kako će rast morati doći iz uslužnog sektora.
25.10.2024
Analitičari iz Bloombergove ankete poboljšali prognoze za rast hrvatskog BDP-a
Prijašnja prognoza od 3,3 posto povišena je na 3,5 posto, a analitičari su snizili svoju prognozu inflacije.
25.10.2024
Tko su najveći dobitnici i gubitnici Vladinog rebalansa proračuna
Na sjednici Vlade u četvrtak amenovan je rebalans proračuna za 2024. godinu, deficit bi se trebao smanjiti za 830 milijuna eura.
03.10.2024
EBRD osjetno podigao prognozu rasta hrvatskog BDP-a
Iz EBRD-a su u četvrtak priopćili kako očekuju da će realni gospodarski rast Hrvatske ove će godine dosegnuti 3,6 posto.
26.09.2024
Među državama za koje su objavljeni podaci, solidan rast još su ostvarili Litva s 2,3 posto te Portugal s porastom BDP-a od 1,9 posto. Na drugoj strani, među najlošijima su bili Latvija s padom BDP-a od 1,4 posto te nama susjedna Mađarska s padom od 0,7 posto.
Mada je ubrzanje ekonomije u Uniji dobra vijest, koja je iznenadila i analitičare, i dalje se sa zebnjom prati situacija u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, gdje je BDP u trećem kvartalu bio 0,2 posto manji nego godinu prije.
Njemačka središnja banka je prije nekoliko dana objavila kako ne očekuje pad i u četvrtom kvartalu, no štrajkovi i problemi u njemačkom industrijskom sektoru znak su kako će uslužne djelatnosti morati nadoknaditi manjak rasta u proizvodnji.
Uz Njemačku, za Hrvatsku su važni i rezultati drugih naših velikih vanjskotrgovinskih partnera, Italije i Austrije. Talijanska ekonomija i dalje ostvaruje tek vrlo blagi rast, koji je u trećem kvartalu bio 0,4 posto na godišnjoj razini, dok je u Austriji ostvaren pad od 0,1 posto, što je ustvari dobra vijest jer je to također najbolji rezultat još od prvog kvartala 2023. godine.
Hrvatski statističari će svoju prvu procjenu kretanja domaćeg BDP-a objaviti tek krajem studenog. Prema procjeni koju je objavio Bloomberg, a koja se temelji na dostupnim prognozama, hrvatski bi BDP u trećem kvartalu mogao biti četiri posto viši nego u istom razdoblju lani.
Ostvare li se procjene, to bi bio najviši rast još od posljednjeg lanjskog tromjesečja kad je iznosio 4,4 posto. U drugom kvartalu hrvatska ekonomija porasla je po stopi od tri posto.