Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je u utorak na godišnjem brifingu najnovije procjene prema kojim bi Bruto domaći proizvod (BDP) ove godine mogao realno porasti za 2,6 posto, a u 2024. godini za tri posto. Također, inflacija bi nakon ovogodišnjih 8,4 posto u idućoj godini mogla usporiti na četiri posto.
Time je HNB revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva na niže za ovu, a na više za iduću, dok je procjena rasta inflacije snižena za obje godine.
Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2023. prognozirao gospodarski rast od 2,9 posto, a 2,6 posto u 2024. godini.
Čitaj više
Nova strategija HNB-a stavlja u fokus održivost i ekološki odgovorno financiranje
Klimatska strategija postavlja temelje za integraciju održivosti u sve aspekte rada Hrvatske narodne banke.
07.12.2023
HNB: Dobit banaka u Hrvatskoj u devet mjeseci rasla za 64,2 posto
Hrvatske banke ostvarile su dobit od 1,1 milijarde eura u prvih devet mjeseci ove godine.
30.11.2023
Vujčić: Ostvareni svi pozitivni učinci uvođenja eura
Euro je rezultirao uklanjanjem valutnog rizika i (relativno) nižom kamatnom stopom, ističe Vujčić.
20.11.2023
Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 8,8 posto, a 4,7 posto u idućoj godini.
Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, dok je oporavak u europodručju odgođen za početak iduće godine, za Hrvatsku se očekuje nešto snažniji rast. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. porasti za 0,6 posto, a u 2024. za 0,8 posto.
Pritom očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi nakon 2,9 posto u ovoj u 2024. trebala ubrzati na 3,9 posto, prognoze su središnje banke.
Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.
Kada je riječ o eurozoni, inflacija bi u 2023. trebala iznositi 5,4 posto, a u 2024. 2,7 posto, pri čemu iz HNB-a ističu da je povišeni inflacijski diferencijal prema europodručju sve više rezultat upravo inflacije cijena energije.
No, kumulativni porast inflacije veći je u zemljama središnje i istočne Europe, dodaju iz HNB-a.
.webp){kind=icon}
