HNB: Dobit banaka u Hrvatskoj u devet mjeseci rasla za 64,2 posto

Hrvatske banke su ostvarile dobit od 1,1 milijarde eura u prvih devet mjeseci ove godine, što predstavlja povećanje od 64,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni u srijedu.

Sveukupno poslovanje kreditnih institucija rezultiralo je povećanjem dobiti, a ključni pokazatelji profitabilnosti također su značajno rasli. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s jedan na 1,9 posto, dok je prinos na kapital (ROE) skočio s 8,2 na 16,9 posto.

Analiza HNB-a, koja se temelji na podacima dobivenim od samih banaka, pokazuje da je svih 20 banaka koliko ih je poslovalo u Hrvatskoj prvih devet mjeseci završilo s dobiti. U usporedbi s prethodnom godinom, kada je bilo 21 banka, bilježi se rast u profitabilnosti, a nijedna banka nije zabilježila gubitke.

Najveću dobit u istom razdoblju ostvarila je Zagrebačka banka s 345,6 milijuna eura, bilježeći povećanje od 67,5 posto u odnosu na lani. Privredna banka Zagreb (PBZ) slijedi s dobiti od 247,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 78,8 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Erste&Steiermärkische Bank i OTP banka također su zabilježile dobit veću od 100 milijuna eura, s rastom od oko 28 posto na godišnjoj razini.

Na petom mjestu po visini dobiti je još jedna banka u stranom vlasništvu, Raiffeisenbank Austria, čija je dobit i više nego udvostručena. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine dobit te banke iznosi 80,5 milijuna eura, što je za gotovo 44 milijuna eura ili 120,3 posto više nego u istom razdoblju lani.

Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 65,5 milijuna eura, što je za 48,7 milijuna eura ili čak 290,4 posto više nego u prvih devet mjeseci ove godine.

Rast ukupne imovine kreditnih institucija od tri posto, što iznosi 78,2 milijarde eura, također je zabilježen u prvih devet mjeseci ove godine. Analitičari HNB-a ističu smanjenje neprihodujućih kredita i predujmova za 10,6 posto te povećanje ukupnih kredita i predujmova za 1,4 posto u usporedbi s krajem 2022. godine.

Likvidnost sustava kreditnih institucija ostala je na vrlo visokoj razini, s prosječnim koeficijentom likvidnosne pokrivenosti od 235,4 posto, dok je stopa ukupnog kapitala bankovnog sustava iznosila 23,3 posto, što je iznad propisanog minimuma od osam posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar