Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) promijenila je stav te sada prognozira mnogo brži gospodarski rast u ovoj godini. U svojim prethodnim prognozama smatrali su kako će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po prosječnoj stopi od jedan posto, a sada su predviđanja rasta povećali na tri posto. U drugom ovogodišnjem kvartalu očekuje ubrzanje rasta u rasponu od 3,5 do četiri posto.
Iduće godine HUP očekuje rast po međugodišnjoj stopi od dva posto, objavljeno je u publikaciji Kvartalni izgledi.
Njihova prognoza optimističnija je od revidiranih projekcija Vlade s kraja travnja, prema kojima će gospodarstvo ove godine rasti za 2,2 posto, a u 2024. za 2,6 posto.
Čitaj više
Hrvatski javni dug nakon dvije godine ponovno raste
Do rasta duga u prvom tromjesečju ove godine došlo je zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a.
30.06.2023
Adria regija izbjegla stagnaciju, hrvatski radnici rade puno i – neproduktivno
Sve ekonomije regije ove će godine, kažu analitičari, rasti po niskoj jednoznamenkastoj stopi.
23.06.2023
Hrvatska tone na globalnoj ljestvici konkurentnosti
Među tri najgore ocijenjene zemlje smo po padu ukupnog broja stanovnika, odljevu visoko kvalificiranih radnika iz gospodarstva, financijskoj pismenosti te učestalosti pripravništva na tržištu rada.
20.06.2023
Najjače ekonomije Adria regije izbjegle stagnaciju, oči uprte u ECB
Sadašnja je osnovna pretpostavka za cijelu regiju niska jednoznamenkasta stopa rasta realnog BDP-a.
19.06.2023
Povećana je procjena prosječne inflacije na sedam posto, što je pola postotnog boda više nego u prethodnoj procjeni. Za iduću godinu poslodavci očekuju smanjenje inflacije na 3,5 posto. Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekuje znatno usporavanje – 2,8 posto u 2024. godini, 2,4 posto u 2025. godini i 2,2 posto u 2026. godini.
Plaće bi prema novoj HUP-ovo procjeni ove godine trebale rasti za 10,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a za 2024. predviđa se njihov rast od 7,2 posto. Stopu nezaposlenosti za ovu godinu poslodavci procjenjuju na 6,6, a za iduću na šest posto.
U HUP-u kažu da dobre trendove možemo zahvaliti jačanju turističkih izgleda i robusnom tržištu rada u korist osobne potrošnje, rastu javnih investicija iz EU-ovih fondova te snažnom poboljšanju energetske bilance.
Rast realnih primanja
U nastavku godine očekuju daljnji rast realnih primanja stanovništva, između tri i 3,5 posto, rast zaposlenosti od 2,7 posto te ubrzanje rasta investicija od 7,5 posto na krilima EU-ovih fondova.
Smatraju da je za održiv rast BDP-a na razini od tri posto u srednjem roku nužna biti uspješna apsorpcija EU-ovih fondova, aktivne politike tržišta rada, daljnje smanjenje poreznih i neporeznih davanja i birokracije uz reforme pravosuđa, državne administracije, korporativnog upravljanja i obrazovanja. Tu su i ubrzanje zelene tranzicije te ulaganja u nematerijalnu imovinu.
U području javnih financija HUP očekuje pad udjela javnog duga u BDP-u na 63,3 posto u ovoj te 60,3 posto u idućoj godini, uz deficit proračuna od svega jedan posto BDP-a, a u 2024. 1,5 posto.
A kreditni rejting
S obzirom na dobre performanse javnih financija, HUP očekuje da bi Hrvatska iduće godine mogla zaslužiti kreditni rejting na razini "A", što bi utjecalo na pad spreadova na hrvatske obveznice za 50-ak baznih bodova te pozitivno utjecalo na zaduživanje države i domaćih poduzeća.
Uz takve trendove i nominalni rast plaća koji ubrzava iznad deset posto te veću zaposlenost potaknutu imigracijom, poslodavci očekuju nastavak rasta suficita u lokalnoj državi i otvaranje prostora za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope te uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma.
HUP smatra da je jednako važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohotka visokokvalificiranih radnika te promovirati njihovo zapošljavanje kao ključni element u naporima za podizanje razine produktivnosti. Naime, kako navode, prema produktivnosti rada po radnom satu, Hrvatska je na svega 68,4 posto prosjeka EU-a
"Vrijeme je za reforme jer su ključne za zadržavanje stope rasta BDP-a na razini oko tri posto. Manja i efikasnija državna i lokalna uprava te učinkovitije javne službe poduprle bi razvoj gospodarstva, koje u razdoblju rasta može kreirati nova i dobro plaćena radna mjesta te uz reforme ima prostor za snažnije povećanje plaća, a time i standarda i jače punjenje proračuna", kažu poslodavci.