Analitičari Bloomberg Adrije ažurirali su prognoze BDP-a za 2023. godinu za većinu zemalja u Adria regiji. Prethodno su ove godine za najveće ekonomije u regiji predviđali stagnaciju stvarnog BDP-a, uz niske stope rasta u jednoznamenkastom postotku u ostalim dijelovima regije. Sadašnja je osnovna pretpostavka za cijelu regiju niska jednoznamenkasta stopa rasta realnog BDP-a.
Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.
Ključna globalna gospodarstva kao i gospodarstva regije pokazala su se otpornima. Naime, potrošnja kućanstava još je uvijek podržana ključnim osnovama potrošnje – značajnim nominalnim povećanjima plaća, niskim stopama nezaposlenosti te viškom ušteđevine nastalom uslijed pandemije koronavirusa – iako u nekim zemljama tog viška više nema.
"Odgovor politike također je bio podržavajući, iako u različitim mjerama od zemlje do zemlje, s fiskalnom pomoći koja je (uglavnom) bila usmjerena na ublažavanje visokih troškova života", naveli su analitičari.
ECB-ovo zatezanje monetarne politike radi sprečavanja kolapsa bankovnog sustava nije bilo tako snažno te je višak likvidnosti u eurozoni još uvijek blizu rekordno visokih razina. To sprječava rast kamatnih stopa na kredite u mjeri u kojoj ECB to radi s povećanjem svojih kamatnih stopa.
"ECB i njegovi globalni partneri nadali su se kako će doći do ekonomske recesije i kako će to imati učinak na agregatnu potražnju kako bi se borila protiv visoke inflacije. To se nije dogodilo. Pred nama je još više zatezanja politike ECB-a, usmjerenog normalizaciji viška likvidnosti", naveli su.
Kompromis je sporiji rast BDP-a u 2024. godini u odnosu na prethodne pretpostavke, uz dugotrajnu borbu protiv inflacije. Krajem godine postoji visok potencijal za ponovnu recesiju u eurozoni (nakon četvrtog kvartala 2022. i prvog kvartala 2023. godine), istovremeno vjerojatna je i recesija u Sjedinjenim Američkim Državama. To će zadržati trend privremene stagnacije umjesto oštrog pada, barem do 2025. godine.
"Pred ECB-om su odluke o kamatnim stopama, središnja banka spremna je za daljnje djelovanje, ali istovremeno pokušava stvoriti uvjete za blago usporavanje, odnosno ne biti previše restriktivna. Nakon povećanja kamatne stope u lipnju, očekujemo najmanje još jedno povećanje od 25 baznih bodova u srpnju. Čitaju li se komentari ECB-a između redaka, postoji mogućnost za barem još jedno povećanje u preostalom dijelu godine. Promjene kamatnih stopa će, kao i uvijek, biti uvjetovane nastavkom usporavanja inflacije", naveli su analitičari.
Bloomberg
Prema njihovu mišljenju, kvantitativno zatezanje pružit će dodatnu podršku restriktivnosti monetarne politike.
"Smatramo da će fokus u budućnosti biti na kvantitativnom zatezanju, pa postoji razlog za rezanje kamatnih stopa ECB-a već u prvoj polovici 2024. godine. Smanjenje viška likvidnosti trebalo bi ublažiti pritisak na bilance središnjih banaka budući da komercijalne banke polažu višak novca na prekonoćne depozite kod monetarne vlasti", navode.
S obzirom na daljnju obilnu likvidnost u sustavu, šestomjesečne Euribor stope bi u ostatku 2023. godine trebale biti blizu četiri posto, odnosno stabilizirati se ispod glavne referentne stope ECB-a.
"Kako se proces kvantitativnog zatezanja bude odvijao i TLTRO krediti budu dospijevali, postoji rizik da kamatne stope na novčanom tržištu povremeno još više porastu", zaključak je našeg analitičkog tima.
.webp){kind=icon}
