Kako odabrati ETF-ove i složiti portfelj koji preživljava krize i donosi prinose

Pitanje svih pitanje je kako pronaći tematske ETF-ove koji nam mogu pomoći u daljnjoj diverzifikaciji portfelja i kako odrediti zapravo što tražimo i koliko što vrijedi. U vremenu sve češćih geopolitičkih napetosti, trgovinskih barijera, ratova i velike volatilnosti na tržištima kapitala, jedan savjet i dalje vrijedi: ostanite dugoročni investitor i ne dopustite da vas šum s tržišta izbaci iz ravnoteže.

Iako određeni poremećaji mogu otvoriti prostor za nove prilike, prosječni investitor treba ostati smiren i usmjeren na širu sliku. Donosimo vam prijedlog Bloomberg Adrijinog analitičkog tima za portfelj za prosječnog investitora mlađih do srednjih godina.

Optimalan investicijski portfelj za dugoročnog investitora mogao bi izgledati ovako: 75 posto dionica, 10 posto obveznica, četiri posto sirovina, jedan posto kripto valuta i 10 posto imovine u obliku gotovine ili instrumenata novčanog tržišta.

Kada je riječ o dionicama, predložena raspodjela uključuje 35 posto ulaganja na tržištu SAD-a, 10 posto u europske dionice, a 10 posto u tržišta u razvoju te značajnih 20 posto u zemlje šire regije jugoistočne Europe (SEE). Upravo ova regija ostaje valuacijski podcijenjena, a istovremeno pokazuje znakove snažnog ekonomskog približavanja Europskoj uniji. To potvrđuju i rezultati tržišta poput slovenskog, grčkog ili poljskog, koji već neko vrijeme bilježe natprosječne prinose.

Kod obveznica, preporučuje se također raznolika izloženost - tri posto portfelja u europske obveznice, tri posto u američke te četiri posto u obveznice SEE regije.

 

 

S obzirom na povećanu globalnu nestabilnost, sirovine postaju sve važniji dio portfelja. Zlato i bakar ostaju klasičan izbor. Zlato kao "hedge" inflacije, a bakar je budućnost s obzirom na to da se koristi kod AI, dana centara i električnih automobila. Dodatni potencijal BBA analitički tim vidi i u poljoprivrednim sirovinama, koje dobivaju na važnosti u kontekstu klimatskih promjena i nesigurnosti opskrbnih lanaca.

Kripto valute, iako još uvijek percipirane kao rizična klasa imovine, sve više ulaze u ozbiljne investicijske portfelje zahvaljujući rastućim priljevima u ETF-ove te interesu državnih i institucionalnih ulagača. U tom kontekstu, imaju smisla kao manji dio alternativnih ulaganja.

 

Ključni kriteriji za analizu ETF-ova

Krenimo s najočitijim - koliko trenutno imate godina, koliko dugo planirate investirati te kakvu averziju prema riziku imate. Ako ste blizu mirovine naravno da bi sam sastav portfelja trebao biti konzervativniji i ići prema obveznicama, depozitima, ili dividendnim dionicama. Dok kao mlađi investitor možete se više izložiti riziku dionica, posebice jer vrijeme radi za vas te će se i eventualni "crashevi" ispeglati kroz godine, kroz famozno ukamaćivanje odnosno "compounding".

Druga stvar su tehnički detalji. Morate vidjeti je li ETF pogodan za europske investitore, je li ETF hedgiran ili ste izloženi i riziku promjene valuta. Ako je hedgiran vjerojatnije je da je ETF skuplji, a upside potencijal manji, no rizik je niži u odnosu na nehedgirane ETF-ove. Najzgodniji primjer je prošla godina kada europski investitor u SPX, dakle dolarsku imovinu, nije zapravo zaradio ništa s obzirom na to da je euro snažno ojačao u odnosu na američki dolar.

Averziju prema riziku najbolje mogu približiti osobnim primjerom. Prije nego što sam se pridružio Bloomberg Adriji, radio sam kao portfolio manager u mirovinskom fondu. U tom sam razdoblju intenzivno pratio makroekonomska kretanja i tržišta dionica, a radno okruženje činili su kolege koji su u pravilu bili skloniji preuzimanju rizika, odnosno imali su izražen bullish pogled na tržište. Kada sam svojem ocu predložio da dio svoje imovine uloži u dionice, prijedlog je odbio. Razlog je bio jednostavan - njegov je investicijski profil znatno konzervativniji, pa je preferirao ulaganja u nekretnine i depozite. Takav je pristup u potpunosti legitiman.

Ipak, važno je naglasiti da viši rizik u pravilu nosi i potencijalno viši prinos. Upravo se to pokazalo u razdoblju nakon tog razgovora. Dionička tržišta ostvarila su bolje rezultate od nekretnina, čak i u ovoj regiji gdje su nekretnine tradicionalno najčešći izbor investitora. Usporedimo li to s depozitima, razlika je još izraženija, s obzirom na to da oni nude vrlo niske kamatne stope.

 

Sljedeći kriterij kod analize ETF-ova je makro kontekst. Važno je je li ekonomija rastuća, da li raste broj zaposlenih, da li realno rastu plaće, da li imamo političku stabilnost. Sve to utječe i na kretanje cijene ETF-ova, posebice obvezničkih ETF-ova koji su direktno vezani za fiskalnu disciplinu pojedine države. Rast plaća vuče rast inflacije što negativno utječe na rast cijene obveznica - to je samo jedan od primjera makro konteksta.

Peti kriterij je valuta. Ako imate prihode u eurima najbolja opcija je da ulažete u ETF-ove u eurima jer nemate rizik valute. Ako ulažete u dolarsku imovinu, dogodit će se ono što sam spominjao prije, ako pojedina valuta slabi ili ojača to će vam značajno utjecati na "performance" portfelja.

Jedan od najvažnijih kriterija za odabir ETF-ova je i diverzifikacija. Na razini portfelja važno je da razvučete portfelj na par ETF-ova, a ne samo na jedan. Naravno u početku, kad počinjete investirat, najbolje je da uložite u neki World ETF, no s procesom učenja i mogućnosti diverzifikacije, pametno je uložiti u više različitih ETF-ova.

Kad investirate, morate imati ideju što želite postići sa svojim portfeljem, prepoznati mega trendove, paziti da ne upadnete u neke panične prodaje ili nepromišljene kupnje. Svojedobno je Warren Buffet rekao - "ako ne možete podnijeti pad prinosa od 50 posto, onda za vas nema mjesta na tržištu".