Na sjednici održanoj u četvrtak Vlada je u saborsku proceduru uputila nekoliko prijedloga izmjena zakona o mirovinskim fondovima koje uključuju i proširenje tipova imovine u koje će fondovi smjeti ulagati. Dosadašnja regulativa je poprilično strogo određivala u što točno smiju ulagati mirovinski fondovi, a promjenama se prilagođavaju dosadašnja ograničenja za investicije u pojedine kategorije imovine, te se uvode i nove vrste imovine u koje će smjeti ulagati domaći mirovinci.
Tako će fondovima, primjerice, biti dozvoljeno izravno ulaganje u nekretnine, što znači da će mirovinski fondovi smjeti biti vlasnici poslovnih zgrada i sličnih komercijalnih nekretnina. Dozvolit će im se i investiranje u infrastrukturne projekte – od cesti preko bolnica do kanalizacije, a otvara im se mogućnost i ulaganja u tzv. platforme za skupno financiranje, odnosno popularne crowdfunding projekte.
Još jedna interesantna promjena odnosi se na iznos koji fondovi moraju ulagati u imovinu za koju izravno ili posredno jamči država. Nova pravila predviđaju smanjenje udjela imovine koji fondovi moraju plasirati u državne obveznice, ali zauzvrat uvodi kategoriju obaveznog ulaganja u tzv. alternativni investicijski fond za čiji prinos jamči država.
Čitaj više
Leppälä: Demografske promjene čine mirovinske fondove neodrživima
To je temeljni razlog zbog kojeg ljudi moraju sami štedjeti, poručuje.
20.10.2023
Financijska industrija ne voli uvođenje reda u naknadama
Gdje je zaveden red u naknadama, tu financijska industrija nerado zalazi, može se iščitati iz riječi predsjednika upravnog vijeća Hanfe Ante Žigmana.
19.10.2023
Mirovinci u minusima, 2022. bila druga najgora godina u njihovoj povijesti
Rast inflacije, zaoštravanja monetarne politike i posljedica rata u Ukrajini odrazile se na OMF-ove
27.03.2023
BBA TV: Ima alternative mirovincima i propulzivnih starupa
Slovački Finax i domaći Intecapital odlučili su okušati se na polju mirovinske štednje.
24.02.2023
U takve fondove, nakon što se pojave na tržištu, fondovi će morati plasirati pet posto svoje imovine, što je u ovom trenutku oko milijarde eura. Time se želi omogućiti i potaknuti veća aktivnost obveznih mirovinskih fondova u gospodarstvu Hrvatske, izjavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, piše Hina.
Kao potencijalni primjer takvog ulaganja mogla bi se spomenuti moguća transakcija i fond koji bi dijelom držao vlasništvo u Fortenova grupi, za koju se ranije nagađalo da bi je mogli preuzeti domaći mirovinski fondovi, ali je namjera u posljednjem trenutku propala zbog protivljenja Allianza, većinskog vlasnika društva koje upravlja AZ mirovinskim fondom.
Je li vlada otvorila put da mirovinci preuzmu Fortenovu? | Fortenova
Takvim zakonskim odredbama otvorio bi se put vlasništvu fondova u Fortenova grupi ili nekom drugom sličnom projektu. Za prinos fonda jamčila bi država, predviđa se u zakonu, što znači da bi u slučaju negativnih prinosa trošak snosili porezni obveznici.
Od početka njihova poslovanja prije više od 20 godina, imovina obveznih mirovinskih fondova narasla je na 19,3 milijarde eura i čini gotovo 20 posto ukupne imovine domaćeg financijskog sustava. Broj članova fondova premašio je 2,22 milijuna.
Većina ulaganja fondova, oko 61 posto njihove imovine, plasirano je u obveznice, i to najvećim dijelom u hrvatske državne obveznice. Iz Vlade navode da bi "predložene zakonske izmjene (…) trebale doprinijeti diverzifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti profitabilnije mogućnosti ulaganja". Predložene izmjene uključuju i geografsku diverzifikaciju portfelja kao dio principa raspršenosti ulaganja.
Izmjenama se ukida i ulazna naknada za uplate doprinosa u fond, ali se proširuje popis troškova koje fond odnosno društvo mogu naplatiti iz fonda. Uz to, smanjuje se i postotak naknade za upravljanje.
.webp){kind=icon}
