Potrošnja lijekova u Hrvatskoj lani porasla na 1,38 milijardi eura

Ukupna potrošnja lijekova u 2022. iznosila je 10,4 milijarde kuna, odnosno 1,38 milijardi eura, što je dvostruko više nego 2015. godine i 5,3 posto više nego prethodne 2021. godine. Prvi put ovaj je iznos premašio deset milijardi kuna, pokazuju podaci Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Oko deset posto tog iznosa, odnosno oko milijardu kuna, ili 130 milijuna eura ostavili su građani u ljekarnama za lijekove koji ne idu na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Preciznije, podaci HALMED-a pokazuju da je 90,6 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (9,4 milijarde kuna), dok su 9,4 posto platili građani (975,9 milijuna kuna). S obzirom na način izdavanja, 93,1 posto lijekova izdano je na recept HZZO-a, dok su ostali bili iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.

U prosjeku, svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i pol tabletu. Na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, potrošeno je lani 39,5 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što su Lekadol ili Lupocet, 35,2 milijuna kuna, piše Vedran Larva za Hinu.

Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli poput Neofena i sličnih, građani potrošili 58,4 milijuna kuna, navodi se u godišnjem izvješću HALMED-a

Najproblematičniji srce i probava

Značajno više nego prethodnih godina trošio se ibuprofen, čak 31 posto više u odnosu na 2021., a više se trošila i folna kiselina, lijekovi protiv visokog tlaka i kardiovaskularnih bolesti. Uvjerljivo najveće povećanje potrošnje imao je vitamin D3, korišten, uz ostalo, u prevenciji i terapiji covida. Čak tri puta porasla je potrošnja vitamina D3 po stanovniku u proteklih pet godina, prenosi Hina.

Ukupno gledajući, najveću potrošnju tradicionalno imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti. Slijede lijekovi za probavni sustav,  a na trećem su mjestu lijekovi za živčani sustav, za smirenje i ublažavanje drugih tegoba mentalne prirode.

Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na imunomodulatore, odnosno na lijekove za liječenje malignih bolesti – 3,8 milijardi kuna. Slijede antidijabetici, lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na koje je potrošeno nešto više od milijarde kuna. Na trećem su mjestu lijekovi za smirenje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar