.webp){kind=icon}
Vlada, pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića, predstavila je u četvrtak plan za rebalans proračuna za tekuću godinu, s ambicioznim ciljem da prihodi dosegnu 27,7 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 1,1 milijardu eura u usporedbi s prvobitnim proračunom. Paralelno s tim, rashodi će se povećati za 1,2 milijarde eura, dosežući ukupno 29,3 milijarde eura.
Plenković je istaknuo ključne razloge za ovaj rebalans proračuna, uključujući povećane izdatke za obnovu nakon potresa, plaće i mirovine, podršku poljoprivrednicima te pakete pomoći građanima i gospodarstvu kako bi se ublažile posljedice inflacije.
Unutar ovog rebalansa, istaknuto je da će prihodi od posebnog poreza na dobit biti veći za 360 milijuna eura u usporedbi s prethodno planiranim iznosima.
Čitaj više
Svjetska banka očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto
Rast se temelji na oporavku osobne potrošnje, rastu turizma i investicijskim aktivnostima iz EU fondova.
05.10.2023
HNB: Višak od 0,6 milijardi eura na tekućem i kapitalnom računu
U drugom tromjesječju 2023. Hrvatska bilježi pozitivne trendove u platnoj bilanci, dugu i ulaganjima.
03.10.2023
Inflacija u Hrvatskoj u rujnu usporila na 7,3 posto
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, one su u Hrvatskoj u rujnu rasle slabije nego u kolovozu
29.09.2023
Hrvatska kao članica EU-a u plusu od gotovo 12 milijardi eura
Hrvatska do kraja godine čeka ovjeru zadnjih milijardu eura iz prve financijske perspektive od 2014. do 2020. godine.
27.09.2023
Prema projekcijama prihoda i rashoda, proračun opće države završit će s manjkom od 0,3 posto ili 235 milijuna eura. Plenković je dodao kako ovo potvrđuje gotovo ravnotežu proračuna.
Jedna od ključnih promjena u rebalansu je revizija projekcije gospodarskog rasta za tekuću godinu, koja je sada postavljena na visokih 2,8 posto, dok je prvobitna proračunska projekcija iznosila 0,7 posto. Međutim, ta je brojka već bila revidirana naviše u rebalansu proračuna u svibnju i tada je Vlada očekivala da će hrvatsko gospodarstvo porasti za 2,2 posto. Također, udio javnog duga u BDP-u trebao bi prema vladinim prognozama iznositi 60,7 posto do kraja godine, što predstavlja značajan pad u odnosu na 2016. godinu kada je bio gotovo 80 posto. Plenković ističe ovo smanjenje kao znak odgovorne fiskalne politike Vlade.
Što se tiče inflacije, Vlada sada procjenjuje da će doseći osam posto tijekom ove godine, što je više od prvobitne projekcije od nešto više od šest posto. Rebalans proračuna, prema riječima premijera Plenkovića, ključan je za održavanje gospodarskog rasta, kontroliranje inflacije te očuvanje društvene kohezije.
"U rebalansu se zrcale prilagođeni prioriteti, a to su provedba petog paketa mjera vlade, skrb o umirovljenicima odnosno rast mirovina, plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, nastavak obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, dodatna sredstva za besplatni obrok učenika u osnovnim školama, demografske mjere vezane uz rodiljni dopust, ulaganje u energetsku diversifikaciju i promet, rekao je Plenković.
