U drugom tromjesečju 2023. godine, platna bilanca ostvarila je višak od 0,6 milijardi eura, što je poboljšanje od 1,5 milijardi eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, navodi u priopćenju Hrvatska narodna banka.
Razlog tom pozitivnom trendu su transakcije s proračunom EU-a, posebice povećanje viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija (za milijardu eura) zbog rekordnih isplata iz fondova EU-a.
Također, rast viška na računu primarnog dohotka i povećanje neto izvoza usluga, posebno prihoda od turizma, doprinijeli su tom poboljšanju. Suprotno tome, došlo je do povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Čitaj više
![Turistička sezona u kolovozu podebljala bankovne depozite za 1,3 milijarde eura](/data/images/2023-07-19/36392_depositphotos-13534787-l_kf.jpg)
Turistička sezona u kolovozu podebljala bankovne depozite za 1,3 milijarde eura
U odnosu na kolovoz 2022. godine, depoziti su porasli za 2,9 milijardi eura ili 5,4 posto.
02.10.2023
![Najsnažniji ekonomski motor Europe ponovno u kvaru](/data/images/2023-09-11/41153_401874635_kf.jpg)
Najsnažniji ekonomski motor Europe ponovno u kvaru
Ekonomisti očekuju pad njemačkog BDP-a od 0,1 posto u trećem tromjesečju.
11.09.2023
![Recesija se širi Europom, ali u Adria regiji nema razloga za paniku](/data/images/2023-06-09/32900_depositphotos-81563568-l_kf.jpg)
Recesija se širi Europom, ali u Adria regiji nema razloga za paniku
Ove će godine najveći gospodarski rast imati Bosna i Hercegovina, a iduće godine Srbija.
11.09.2023
![U drugom kvartalu BDP eurozone 0,1 posto veći, Hrvatska rastom četvrta](/data/images/2023-09-07/40902_snimka-zaslona-2023-09-07-112411_kf.png)
U drugom kvartalu BDP eurozone 0,1 posto veći, Hrvatska rastom četvrta
Najveći kvartalni rast zabilježila je Latvija, od 2,9 posto, a hrvatsko gospodarstvo raslo je 1,1 posto.
07.09.2023
Neto odljev kapitala na financijskom računu u drugom tromjesečju 2023. iznosio je 0,2 milijarde eura, što je smanjenje od 0,6 milijardi eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
HNB
To je smanjenje rezultat snažnog neto odljeva na računu portfeljnih ulaganja, prvenstveno zbog povećanja inozemne imovine uzrokovanog rastom ulaganja domaćih rezidenata u dužničke vrijednosne papire u inozemstvu.
Na kraju lipnja 2023. godine, bruto inozemni dug iznosio je 56,5 milijardi eura ili 79,4 posto BDP-a, što je smanjenje od 0,3 milijarde eura ili 2,6 posto BDP-a u odnosu na kraj ožujka 2023. godine. Neto inozemni dug se tijekom drugog tromjesečja 2023. godine blago smanjio, s najvećim doprinosom od banaka. Stanje neto inozemnog duga iznosilo je 1,5 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a na kraju lipnja 2023.godine. Te su promjene rezultirale i blagim poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja.