Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je objavila najnovije makroekonomske prognoze, a tamo drže da će realni ekonomski rast ove godine iznositi 1,5 posto. Radi se o "znatnom usporavanju" rasta u odnosu na lanjskih 6,3 posto, ističu ekonomisti HNB-a. Nova prognoza nije se bitnije promijenila u odnosu na onu objavljenu u prosincu, kad se rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu procjenjivao na 1,4 posto.
No u središnjoj banci objašnjavaju da su podosta izmijenjeni udjeli kojima pojedine komponente pridonose rastu. Za početak, smanjena je pretpostavka rasta osobne potrošnje, i to s "obzirom na snažan pad zabilježen krajem 2022. te izglede da potrošnja i u prvom dijelu 2023. ostane prigušena". U drugom dijelu godine očekuje se oporavak potrošnje ako se inflacija nastavi smanjivati, a nominalne plaće nastave rasti.
Nadalje, u središnjoj banci smatraju da bi investicije u 2023. mogle nadmašiti prethodna očekivanja. Prije svega se radi o državnim investicijama financiranim iz fondova Europske unije, "dok bi privatne investicije mogle biti prigušene zbog rasta troškova financiranja".
U odnosu na projekciju iz prosinca povećana je i uloga izvoza robe i usluga jer se glavni vanjskotrgovinski partneri drže bolje nego što se to strahovalo, a postoje i pokazatelji "koji upućuju na to da bi potražnja za turističkim uslugama mogla biti snažnija nego što se prethodno očekivalo", napominju u HNB-u.
Najnovije prognoze središnje banke obuhvatile su i procjenu kretanja stope inflacije. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prosječna inflacija bi ove godine mogla iznositi sedam posto. Nova prognoza je za pola postotka niža od one objavljene u prosincu.
.webp){kind=icon}
