.webp){kind=icon}
Vlada je za ovu godinu povisila predviđanja rasta BDP-a za 1,5 postotni bod u odnosu na zadnju procjenu, pa tako sada predviđa da će rasti za 2,2 posto, a podignula je i prognozu rasta inflacije, na 6,6 posto, objavljeno je u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti te Nacionalni program reformi.
Program stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2024. do 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu doneseni su u okviru Europskog semestra, instrumenta fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom Europske unije (EU), a službeno se dostavljaju Europskoj komisiji do kraja travnja.
Naime, ulaskom u eurozonu, umjesto Programa konvergencije, izrađuje se Program stabilnosti, kojim se također definiraju osnovne postavke makroekonomske i fiskalne politike.
Čitaj više
Plenković: Procjenu rasta BDP-a za ovu godinu dižemo na 2,2 posto
Vlada će u četvrtak na sjednici revidirati prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini, s ranijih 0,7 posto na 2,2 posto.
26.04.2023
Analiza Svjetske banke: Zapadni Balkan u 2023. čeka usporavanje gospodarstva
Inflacija je na zapadnom Balkanu u 2022. bila na najvišoj razini u protekla dva desetljeća.
25.04.2023
U zadnjem tromjesečju 2022. BDP u eurozoni i EU-u kvartalno za 0,1 posto niži
Kad bi se BDP-u eurozone u zadnjem kvartalu 2022. pridodala Hrvatska, ostao bi nepromijenjen u odnosu na treće tromjesečje.
20.04.2023
Svjetska banka podigla prognozu rasta za Hrvatsku u 2023. na 1,3 posto
U Hrvatskoj se očekuje ubrzanje gospodarskog rasta kako se neizvjesnosti smanjuju oko cijena energije i opskrbnih lanaca.
06.04.2023
U pogledu ažuriranja najvažnijih makroekonomskih projekcija, Vlada prognozira gospodarski rast u 2023. od 2,2 posto, 2,6 posto u 2024. godini, 2,5 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini.
Vlada je originalno u ovoj godini projicirala rast hrvatskog BDP-a od 0,7 posto, na kojoj se temeljila i izrada državnog proračuna za ovu godinu.
Rast veći od prosjeka EU-a
Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da bi ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a trebao bio dvostruko veći od prosječnog rasta na razini Europske unije, s obzirom na to da se on prognozira na razinu od oko 0,9 posto.
Napomenuo je i da je rast hrvatskog BDP-a u svim godinama projekcijskog razdoblja gotovo u potpunosti određen kretanjem domaće potražnje.
Nadalje, Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2023. godini dosegnuti 6,6 posto, dok bi u idućim godinama trebala znatno usporiti, pa se očekuje da će u 2024. pasti na 2,8 posto, u 2025. na 2,4 posto i na 2,2 posto u 2026. godini. Vlada je ranije prognozirala rast inflacije u 2023. za 5,7 posto.
Primorac je istaknuo da je posebna pozornost posvećena trajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, kao i održavanju proračunskog manjka ispod referentne razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine.
Smanjenje javnog duga u BDP-u
Nakon što je u 2022. ostvaren suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto, u 2023. bi manjak općeg proračuna trebao iznositi 0,7 posto BDP-a. Nadalje, deficit bi u 2024. trebao doseći 1,5 posto BDP-a, u 2025. godini 0,8 posto, a 2026. godini 0,6 posto BDP-a, prognoze su Vlade.
"Sve će to pridonijeti smanjenju udjela javnog duga u BDP-u", izjavio je Primorac. Tako, nakon pada udjela javnog duga u BDP-u za deset postotnih bodova u 2022. godini, na 68,4 posto, projicira se njegovo daljnje smanjivanje – u 2023. na 62,6 posto, u 2024. na 59,8 posto, u 2025. na 57,5 posto, a u 2026. na 55,6 posto.
U uvjetima nastavka rasta zaposlenosti i daljnjeg ubrzavanja rasta bruto plaća, Primorac je ustvrdio da će raspoloživi dohodak stanovništva u ovoj godini zabilježiti snažan oporavak, izražen u realnim terminima, o čemu svjedoče i statistički podaci o rastu plaća u prva tri ovogodišnja mjeseca.
Zaposlenost bi u 2023. trebala porasti za dva posto, u 2024. za 1,5 posto, u 2025. za 1,2 posto, a u 2026. za jedan posto, izvijestio je ministar financija.
Preuzete reforme iz NPOO-a
Primorac je rekao da su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) već definirane ključne reforme za razdoblje od 2021. do 2026. godine, tako da se Nacionalni program reformi definira tako da se za određeno razdoblje preuzmu mjere iz NPOO-a, a dodaju i mjere koje su prije svega predviđene proračunom.
U Nacionalni program reformi za 2023. su tako preuzete reformske aktivnosti iz NPOO-a koje dospijevaju u razdoblju od travnja 2023. do ožujka 2024. Riječ je o 56 mjera, a razvrstane su u šest ključnih područja – gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo te obnova zgrada.
Tu je i 29 dodatnih mjera koje doprinose ciljevima vezanima uz izazove klimatskih promjena i energetske održivosti, sprječavanja i suzbijanja korupcije, osiguranja uvjeta za daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave, razvoja tržišta kapitala, unaprjeđenja dostupnosti zdravstvenog sustava i prevencije bolesti itd.
