Cijene energije i sirovina u aktualnom trenutku te pitanje perspektive radne snage i porezne presije na dulji rok temeljni su problemi koji muče dalmatinske poduzetnike, ocijenjeno je na panelu pod nazivom "Dalmacija – gospodarska snaga Hrvatske" održanom u petak u splitskom hotelu Park.
Skup u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ovaj put se fokusirao na djelatnosti izvan konteksta turizma uz temeljnu poruku kako Dalmacija može pružiti puno više od oslanjanja na "sunce i more" što neke od tvrtki, poput proizvođača dijelova za automobile AD Plastika, građevinske tvrtke Tromont, IT tvrtke Profico ili proizvođača cementa Cemex čiji su čelni ljudi sudjelovali na panelu, i pokazuju.
"Imamo golemi potencijal (u Dalmaciji), ali rezultati možda nisu tako dobri kako bismo htjeli", poručio je uvodno predsjednik HUP-a Mihael Furjan iz Plive.
Čitaj više
EVN Croatia: Plin Dalmaciju može hladiti, ne samo grijati
EVN je već poduzeo niz koraka kako bi svojim korisnicima približio pogodnosti hlađenja na plin, ističući kako je proces uvođenja jednostavan.
11.05.2023
Prihodi hotela skočili 20 posto, ali turizam ima novi cilj
Glavni pokretač rasta su cijene koje su uvećane za 13 do 20 posto.
08.09.2023
Potrošnja turista na iskustva u lipnju ove godine za 120 posto veća
Čak 86 posto ispitanih drži da su prihodi po gostu i razvoj kontinentalnog turizma ključni.
06.09.2023
U osam mjeseci osam posto više turista, ali se u kolovozu trendovi mijenjaju
Gledajući samo kolovoz, ukupno je zabilježeno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja.
05.09.2023
Trenutačno, kako su istakli predsjednik uprave AD Plastika Marinko Došen i predsjednik uprave Cemexa Alen Voloder, troškovi energije i sirovina su nešto sa čime se najviše te tvrtke nose, no srećom izgledi poslovanja su dobri.
"U zadnje dvije godine smo sklopili 300 milijuna eura vrijedne ugovore na europskom tržištu na kojemu nam je sada glavni fokus", kazao je Došen. AD Plastik, koji je dosta ovisio o poslovanju na ruskom tržištu, morao je, a očito i uspio, napraviti brzu transformaciju prema drugim tržištima.
Novi ugovori su primarno za kupca proizvođača automobila Stelantis, dodao je Došen.
Poslovanjem, odnosno prodajom u Hrvatskoj, zadovoljni su u Cemexu, no Voloder je skrenuo pozornost na problem koji bi se mogao pojačavati u budućnosti.
"Nemamo trenutačno problem s radnom snagom, prosječna neto plaća kod nas je oko 1.200 eura isključujući menadžerske plaće, no problem je što mladi ljudi odlaze jer si ne mogu, primjerice, priuštiti kupnju stana", ističe.
S kadrovima nije lako ni AD Plastiku zato što naprosto u Hrvatsku nema automobilske industrije i nije lako kvalitetno obrazovati stručnjake.
Inozemnoj radnoj snazi sve više pribjegavaju u građevinskoj tvrtki Tromont čiji predsjednik uprave Ivan Perčina navodi da trenutačno od 270 zaposlenih 40 je stranaca, a oni dolaze iz zemalja poput Ukrajine, Nepala ili Albanije.
Stambeni kvadrati su skupi zbog turizma i tako mladi ljudi traže priliku na drugim mjestima i izvan zemlje gdje uz veće plaće mogu i lakše do krova nad glavom.
Zamjenik gradonačelnika Splita Antonio Kuzmanić smatra da je to ozbiljan problem, pa je naveo podatak da u gradu ima 15-16 tisuća praznih stanova, a kada se neki objekti i naprave dio stanova zjapi prazan jer su ih kupili stranci, odnosno osobe koje u njima ne žive.
"Grad razmišlja o nekom modelu kojim bi bio posrednik između onih koji žele iznajmljivati i onih koji žele unajmljivati stanove kako bi se olakšalo stanovanje. Također i o gradnji stanova slično onome kako se to već dugo radi u Beču", napomenuo je Kuzmanić.
Kako kaže, u Splitu se između 30 i 40 posto ljudi bavi turizmom, a ostali su uključeni u druge djelatnosti, ali da bi se razvijali moraju moći negdje i živjeti.
Još jedan problem za Split, odnosno Dalmaciju, je velika centralizacija mogućnosti i opcija u Zagrebu gdje je, po riječima direktora IT tvrtke Profico Matea Peraka, puno lakše organizirati poslovanje.
"U Zagrebu je koncentrirana financijska moć u državi, veći je izbor kadrova i bolja je poslovna infrastruktura, a rentijerstvo u Splitu i Dalmaciji dosta guši druge poslovne inicijative", smatra Perak čija tvrtka ima ured i u Zagrebu, a 100 posto svojih IT usluga plasira prema inozemstvu.
Dodaje i da je u Hrvatskoj izrazita porezna presija, odnosno opterećenje rada, pa to u konkretnom slučaju guši razvoj IT industrije gdje se iskusniji stručnjaci moraju platiti između tri i četiri tisuće eura.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić napomenuo je kako Hrvatska, uz Sloveniju, ima najveći porezni klin među zemljama Europske unije.
Predstavnik grada Splita Kuzmanić, koji se i sam bavio poduzetništvom, smatra da je zapravo potrebna porezna reforma koja će uravnotežiti porezni pritisak, a da su zapravo porezi veliki jer je državna birokracija prenapuhana.
Očito je da su problemi u gospodarstvu, pa tako i Dalmacije, preveliki da bi se fokus skupa poput ovoga mogao više usredotočiti na snagu i potencijal.
Jedan od pokušaja da se stvari donekle promijene je otvaranje tehnološkog parka u Splitu do kraja godine čime se, po riječima Kuzmanića, nastoje privući nove tehnologije.
Dakle, zaključak je kako je turizam dobar, treba ga njegovati, no jednakim žarom i fokusom treba razvijati druge djelatnosti.
"Radno mjesto je ključno, jedina održiva i ispravna demografska politika", poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.