Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u utorak je, povodom 100 dana rada Vlade, objavila svoje ključne pozicije za jačanje gospodarstva od 2024. do 2028. godine, kojima se između ostalog zalaže za porezno rasterećenje rada, novi Zakon o radu te smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto.
Iz HUP-a navode kako je potrebno porezno rasterećenje rada za 10 postotnih bodova te rasterećenje srednjih i viših plaća i primanja podizanjem praga primjene više porezne stope poreza na dohodak. "Visokokvalificiranim zaposlenicima među kojima su liječnici, znanstvenici, inženjeri, IT-ovci i drugi stručnjaci neto plaće bi znatno rasle uz zadržavanje iste cijene rada za poslodavca. Takvim se potezom olakšava ostanak radne snage na domaćem tržištu, tvrtke postaju konkurentnije na EU-ovu terenu i stvara se baza za povratak dijela iseljenih građana", navode u svojoj publikaciji.
Predlažu i kontinuirano rezanje poreznog i parafiskalnog opterećenja poslovanja i rada za minimalno 500 milijuna eura, uz izbjegavanje uvođenja novih poreza. Zalažu se i za pravedno i jednako porezno opterećenje svih vrsta osobnih dohodaka, neovisno o izvoru dohotka, bilo to od rada ili rente.
Ističu i kako je Hrvatskoj potreban novi Zakon o radu koji osigurava fleksibilnost, prilagodbu novim načinima rada, očekivanjima zaposlenika nove generacije, odnosno "zakon koji štiti radnika, a ne radno mjesto. Zakon se mora obraćati i novim generacijama koje ulaze na tržište rada".
Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a
Poslodavci se zalažu za povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40 eura na 70 tisuća eura prihoda na godišnjoj razini, te da se omogući plaćanje PDV-a po realiziranim fakturama. Navode da je potrebna revizija sustava fiskalizacije napojnica kako bi bio operativno provediv te smanjiti PDV na usluge. Također, da se viša stopa poreza na dobit od 18 posto primjenjuje na tvrtke s prihodima višima od milijun eura godišnje čak i ako ti prihodi premaše taj iznos za euro.
Navode i da je potrebno primjenjivati višu poreznu stopu samo na razliku, a ne na cijelu dobit. Zalažu se i za smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge na 13 posto, "što je praksa i u drugim mediteranskim zemljama te primjena nulte stope poreza na reinvestiranu dobit".
Reforma sustava obrazovanja
Ističu kako je potrebna racionalizacija ukupnog broja zaposlenih u sustavu obrazovanja u cilju podizanja primanja, povećanja atraktivnosti nastavničkih profesija i povećanja efikasnosti sustava, a sukladno postignutim rezultatima. Zalažu se za ukidanje studijskih i srednjoškolskih programa za koje ne postoji interes studenata i učenika (osim onih koji su društveno nužni) te poticanje obrazovnih programa usmjerenih na STEM i područja koja stvaraju višu dodanu vrijednost u cilju usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.
Bloomberg
Nadalje, navode da je potrebno usklađivanje srednjoškolskih i studijskih programa s trenutačnim i budućim potrebama tržišta rada, s naglaskom na razvoju tzv. vještina budućnosti – kreativnog, analitičkog i kritičkog mišljenja, rješavanja kompleksnih problema i odlučivanja (ponajprije u uvjetima rizika i nesigurnosti), aktivnog cjeloživotnog učenja, empatije te fleksibilnosti i agilnosti. Također, zalažu se za implementaciju modernog sustava dualnog obrazovanja u srednjoškolsko i visoko obrazovanje.
Fokus na razvoj sektora za budućnost
"Informacije/komunikacijske tehnologije imaju potencijal rasta od 10 do 15 posto godišnje. Globalno gledano dugoročno su najbrže rastući sektor u idućih pet do sedam godina", stoji u njihovoj publikaciji.
Navode kako Hrvatska do 2030. može postati energetski samodostatna zahvaljujući investicijama u OIE-ove, ako odblokiramo i ubrzamo investicije u njih.
Depositphotos
Nadalje, ističu da su poljoprivreda i proizvodnja hrane sektor koji može značajno podići razinu samodostatnosti. Također, navode da hrvatski turizam može privući značajne kvalitetne investicije, uz jaču izvjesnost regulative te zaustavljanje nekontroliranog rentijerstva.
Ubrzanje sudskih postupaka
Poslodavci također poručuju kako je potrebno jačanje odgovornosti i transparentnosti svih sudionika u pravosuđu (sudaca, odvjetnika, države i jedinica lokalne uprave i samouprave kao stranaka) u cilju povećanja povjerenja javnosti u rad sustava.
Lana Slivar Dominić/Hina
Zalažu se za ubrzanje sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta poboljšanjem organizacije rada sudova i ujednačavanjem sudske prakse za iste vrste sudskih postupaka, formiranje specijaliziranih odjela i(li) sudskih vijeća za rješavanje starih predmeta. Poručuju da je potrebno ustrajanje na procesnoj disciplini svih stranaka u postupku u okviru postojećeg zakonodavnog mehanizma, čime će se spriječiti zlouporaba procesnih ovlaštenja i ubrzati rješavanje sudskih predmeta.
Ističu kako je potrebna promocija i poticanje alternativnih rješavanja sporova poput medijacije i arbitraže te jačanje odgovornosti države i jedinica lokalne uprave i samouprave kao i tvrtki i institucija u njihovom vlasništvu u smislu izbjegavanja vođenja brojnih sudskih postupaka nastalih zbog neispunjavanja obaveza.
.webp){kind=icon}
