Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je od siječnja do kraja kolovoza, odnosno tijekom prvih osam mjeseci ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i dva posto u noćenjima, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Gledajući samo kolovoz, ukupno je zabilježeno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od jedan posto u dolascima i zaostatak od dva posto u noćenjima.
"Turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu potvrđuje uočene trendove prema kojima naši gosti ostvaruju više dolazaka u našim destinacijama, ali se pritom zadržavaju nešto kraće", izjavio je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.
Čitaj više
Hrvatska među top 15 zemalja za kongresni turizam
Europa svjedoči sve većem interesu za međunarodne poslovne skupove i kongrese.
04.09.2023
Koliko hotelski lanci troše domaćih proizvoda - strogo čuvana tajna
Hotelske kuće razbacuju se postotcima, no konkretne brojke skrivaju.
04.09.2023
Novi zakon o turizmu na Vladi u rujnu, hotelijeri zabrinuti
Novi zakon ključan je za planiranje upravljanja destinacijom.
29.08.2023
Na autocestama zadnjeg vikenda u kolovozu godišnji rast prometa 11 posto
HAC očekuje ovogodišnji rast prihoda za oko 10 posto s rekordnih 381 milijun eura u 2022.
28.08.2023
Prednjačile su jadranske županije s ostvarenih 4,3 milijuna dolazaka i 30,8 milijuna noćenja u kolovozu, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od dva posto u noćenjima.
U Zagrebu je ostvareno 154 tisuće dolazaka (devet posto više u odnosu na lani) i 275 tisuća noćenja (pet posto više u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 195 tisuća dolazaka (četiri posto više u odnosu na lani) i 452 tisuće noćenja (šest posto više u odnosu na lani).
Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7,3 milijuna noćenja), Hrvatske (3,8 milijuna noćenja), Slovenije (2,9 milijuna noćenja), Poljske (2,1 milijun noćenja), Austrije (dva milijuna noćenja) te Italije (dva milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama, najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.
Budi se kontinent
Gledano po županijama od početka godine, najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (četiri milijuna dolazaka, odnosno četiri posto više nego lani i više od 25 milijuna noćenja, što je plus od dva posto u odnosu na 2022.). Druga je Splitsko-dalmatinska županija s tri milijuna dolazaka (devet posto više) i 16,4 milijuna noćenja (dva posto više), a ne trećem mjestu se nalazi Kvarner s 2,6 milijuna dolazaka (tri posto više) i 15,4 milijuna noćenja (lanjska razina).
U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja, što je 15 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 milijuna noćenja, odnosno 14 posto više nego lani.
"Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj. Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam, što je jedan od preduvjeta kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan i u budućnosti", istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih osam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (18,8 milijuna noćenja), Hrvatske (10,6 milijuna noćenja), Slovenije (devet milijuna noćenja), Austrije (6,6 milijuna noćenja) i Poljske (5,7 milijuna noćenja).