text size
Podaci E-visitora kažu da u prvih osam mjeseci 2023. Hrvatska bilježi 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što je osam posto više dolazaka i dva posto više noćenja u odnosu na 2022., a u odnosu na rekordnu 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.
Da parafraziramo poznatu pjesmu, poruka trojice sugovornika Bloomberg Adria TV, Denisa Ivoševića, Emanuela Tuteka i Borisa Žgombe, mogla bi se svesti na "nije u noćenjima sve". Slažu se da je sezona izuzetno uspješna, ali poručuju da broj noćenja i dolazaka ne bi trebao biti apsolutni pokazatelj uspješnosti sezone. Cilj je, kažu, turizam i najposjećenije destinacije učiniti održivijim. Upravo to trebala bi biti ključna zadaća Zakona o turizmu koji je u javnom savjetovanju. U stručnoj javnosti sve su glasniji i zahtjevi za snažnijim oporezivanjem kratkoročnog turističkog najma koji se danas oporezuje gotovo zanemarivim stopama.
Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (četiri milijuna dolazaka, što je četiri posto više i preko 25 milijuna noćenja, što je dva posto više u odnosu na 2022.). Denis Ivošević, direktor istarske turističke zajednice, turističku 2023. ocjenjuje jako uspješnom, ali poručuje da je Hrvatska tek zakoračila putem održivosti turizma.
Emanuel Tutek iz Bluerock consultinga objašnjava kako se rast prihoda u turizmu primarno dogodio na krilima visoke inflacije, odnosno zbog rasta cijena, a tek onda zbog većeg broja noćenja i dolazaka. Pritom je kao primjer iznio najnovije podatke o prihodima hotela u Hrvatskoj. Podaci Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu pokazuju da su prihodi hotela u prvih sedam mjeseci narasli za više od 20 posto u odnosu na prošlu godinu, a veći su i nego 2019. godine. Glavni pokretač tog rasta je rast cijena koje su uvećane za 13 do 20 posto.
Boris Žgomba, vlasnik i predsjednik uprave Unilinea, dodaje da je dosadašnji trend dobar, ali misli da je još prerano za ukupnu ocjenu turističke godine. Kaže da je postsezona na razini planiranog bookinga.
Naše sugovornike suočavamo s jednom poreznom činjenicom. U pravilu, iznajmljivač trokrevetnog apartmana godišnje plati oko 120 eura paušalnog poreza (najmanji zakonom propisani iznos je 40, a najveći 200 eura po krevetu). Radnik s prosječnom plaćom svake godine uplati oko 7000 eura poreza i doprinosa.
Ivošević smatra da na tržištu privatnog smještaja vlada velika zbrka i nelojalna konkurencija. Kaže da treba napraviti rekategorizaciju privatnog smještaja, izbaciti crne iznajmljivače s tržišta, regulirati nekomercijalni smještaj (poput kuća koje se ne iznajmljuju) i snažnije oporezivati vlasnike apartmana za kratkoročni najam. Žgomba dodaje da pritom treba napraviti razliku između malih obiteljskih iznajmljivača koji imaju samo dva ili tri apartmana u odnosu na iznajmljivače koji imaju vile s pet ili 10 apartmana.
Tutek kaže da je, ako govorimo o održivosti, Hrvatska već nadišla vršno opterećenje ukupnog kapaciteta u ljetnim mjesecima. Podsjeća da od ukupno 1,8 milijuna ukupnih smještaja u Hrvatskoj, oko 75 posto ili 1,2 milijuna dolazi iz privatnog smještaja. Navodi primjer hotelijerstva kao još jedan primjer nepravednog oporezivanja. Mali obiteljski hoteli su oporezovani jednako kao i velike hotelske kompanije. Kaže da je izračun ukupnog poreznog opterećenja pokazao da je bilo koji hotel (pa i mali obiteljski) pet puta više oporezovan od privatnih iznajmljivača. To je, kaže, golema rupa, u kojoj ima prostora za izjednačavanje.
Sva trojica naših sugovornika pozdravljaju najavu donošenja novog Zakona o turizmu. Vlada kaže da je naglasak zakona na održivosti resursa i prostora te zadovoljstva lokalnog stanovništva, upravljanje destinacijom postaje zakonska obveza, a jedinice lokalne samouprave mogu uvesti i ekološki doprinos. Žgomba kao najveći izazov vidi implementaciju zakona, dok Ivošević kaže da se procesi održivosti moraju sačuvati jer se nalazi na vršnom opterećenju održivosti (u smislu pritiska na infrastrukturu). Kriterij, kaže, ubuduće neće biti koliko je novih hotela ili restorana otvoreno, nego koliko smo zaštitili prostor, obalu i okoliš.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
