Afrička svinjska kuga (ASK) mogla bi biti zadnji čavao u lijes ionako slaboj svinjogojskoj proizvodnji u Hrvatskoj, poručili su Iz Udruge hrvatskih proizvođača svinja (UHPS) u petak.
"Proširi li se bolest izvan Vukovarsko-srijemske županije, makar samo na Osječko-baranjsku, štete koje će nastati procjenjujemo na 200 milijuna eura", poručili su iz udruge navodeći kako će Hrvatska postati crvena zona sa zabranom izvoza svinja i proizvoda.
S obzirom da, kako kažu, do sada nije pokazana brza operativna sposobnost u borbi sa ASK, iz UHPS-a očekuju pad cijena svinja i do 50 posto, što i veliki proizvođači, članovi Udruge, neće moći izdržati te će doći do velikoga smanjenja proizvodnje.
Čitaj više
Svinjogojcima 4,5 milijuna eura pomoći zbog svinjske kuge
Vlada u četvrtak donijela odluka o interventnoj mjeri pomoći svinjogojcima vrijednoj 4,5 milijuna eura.
21.09.2023
Svinjogojcima uskoro novi program za nadoknadu izgubljenog prihoda
Idućega tjedna predstavljanje nacrta trećeg programa za nadoknadu dijela izgubljenog očekivanog prihoda.
01.09.2023
Najgori smo u EU-u po širenju svinjske kuge
Za nju treba pripremiti i po iskustvima drugih zemalja koje godinama žive s njom donijeti mjere za ublažavanje posljedica.
29.08.2023
Nema novih slučajeva afričke svinjske kuge
Ministarstvo poljoprivrede odredilo je i dodatnu žurnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području.
07.07.2023
Samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je pod zonama zaštite, proizvodi se 150 tisuća tovljenika i 6.500 krmača kod članova udruge. Svi su u kategoriji 3 po stanju biosigurnosti i nije bilo pojave bolesti na tim farmama, istaknuli su iz udruge.
Dosadašnje neizravne štete od ASK-a procjenjuju na pet milijuna eura.
Upozoravaju da su ciklusi normalne tehnološke proizvodnje poremećeni, a za povratak u normalno stanje i optimalne proizvodne i ekonomske rezultate trebat će godinu dana. Ti su troškovi, kako su naveli, također značajni, a još ni nisu procijenjeni.
U samo dva i pol mjeseca ASK kod domaćih svinja se proširio s dva slučaja i dvije općine na više od 800 dvorišta i 20 jedinica lokalne samouprave. Također, kod divljih svinja provedeno je više od 17.000 analiza (od 2019.) koje su bile negativne, a pet novih pozitivnih utvrđeno je u samo dva mjeseca na području županija uz rijeku Savu i dijelove Karlovačke i Ličko Senjske županije, navodi se u priopćenju.
"Ovakav razvoj događanja pokazuje da situacija nije pod kontrolom, da poduzete pripremne radnje za obranu od ASK i operativno postupanje nakon utvrđenja bolesti u Hrvatskoj nisu odgovarajući te ne daju i rezultate", kažu u UHPS-u.
Hitno potrebna promjena operativnoga postupanja
Bolest se, kažu, širi zbog spore i neodlučne provedbe eradikacije (potpunog uklanjanja onoga što predstavlja opasnost za društvo i zajednicu) u zoni tri kilometra od pojave bolesti, krizno komuniciranje s poljoprivrednicima, medijima i građanima nije odgovarajuće, a naredbe Uprave za veterinarstvo su nejasne i teško provedive ili nisu provedive.
Sadašnja provedba uklanjanja životinja iz zaraženog područja spora je, kažu u udruzi, zbog nedostatnoga broja veterinarskih djelatnika u ovlaštenim organizacijama koji su i slabo opremljeni za provedbu, a dodatni poslovi kao što je popis svinja na gospodarstvu i pravila o provedbi biosigurnosti ograničavaju efikasnu organizaciju djelatnika.
Također, broj veterinarskih inspektora je nedostatan, a problem komunikaciji i nadležnosti između inspektora Državnog inspektorata i Veterinarske uprave Ministarstva poljoprivrede nastao je zbog razdvajanja iz vremena formiranja Državnog inspektorata.
Kapaciteti zbrinjavanja Agroproteinke su ograničeni i sama logistika ne odgovara na potrebe alarmantne situacije i brze reakcije na terenu, naveli su iz HUPS-a.
Smatraju da je, ako se želi zaustaviti daljnje širenje bolesti, sadašnje operativno postupanje potrebno hitno mijenjati po svim problematičnim točkama.
Vezano uz problem neodgovarajućeg kriznog komuniciranja, drže kako bi kvalitetno dnevno informiranje Ministarstva poljoprivrede pomoglo u sprečavanju širenja bolesti i smirivanju stanja na terenu. Svakako u proces treba uključiti i znanstvene i stručne institucije, zaključuju.