Vlada je u srijedu prihvatila izmjene i dopune poreznih zakona prema kojima će se, između ostalog, povećati osobni odbitak, smanjiti osnovica za mirovinsko osiguranje za prvi stup, ukinuti prirez, jedinicama lokalne samouprave dati više slobode te urediti sustav napojnica.
Prije no što je izvijestio o izmjenama koje će donijeti novi porezni paket reformi koji je u javnosti izazvao mnogo negodovanja, ministar financija Marko Primorac je na sjednici Vlade podsjetio kako je od 2016. do 2021. godine provedeno pet krugova porezne reforme, čime je omogućeno porezno rasterećenje u iznosu većem od 1,3 milijardi eura. Nakon toga, 2022. godine uslijedili su travanjski i jesenski paketi poreznih izmjena, kojima je, kako je naglasio, nastupilo dodatno porezno rasterećenje od 305 milijuna eura.
Ministar je istaknuo kako će se zakonskim promjenama hrvatska regulativa uskladiti s europskom te će se ojačati zakoni koji onemogućuju porezne prijevare, kao i da će se zbog usklađenja zbog uvođenja eura prag za upis u registar obveznika PDV-a zaokružiti s postojećih 39.816,84 na 40.000 eura.
Čitaj više
Detalji porezne reforme – doznali smo koliko će rasti plaće
Ministar financija Marko Primorac otkrio je što sve donosi porezna reforma oko koje se lome koplja.
24.05.2023
Reforma koja to zapravo nije – ekonomisti tvrde da ne zadire u suštinu problema
Sva trojica ekonomskih stručnjaka apostrofirali su nisku produktivnost u Hrvatskoj kao glavnu kočnicu gospodarskog razvoja.
24.05.2023
Primorac ima plan za zadržavanje radnika: 'Uvodimo opcijske planove za d.o.o.'
To znači da će vlasnici takvih društava svojim ključnim zaposlenicima moći dati udjele u poduzeću.
23.05.2023
Vlada predstavlja poreznu reformu, ovo su stvari koje znamo o njoj
Iako svi načelno podržavaju porezno rasterećenje i povećanje plaća, u medijima se čulo i mnogo prigovora.
24.05.2023
"Izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza uspostavlja se pravni okvir za provedbu Mnogostranog sporazuma nadležnih tijela o automatskoj razmjeni u vezi s aranžmanima izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja i netransparentnim offshore strukturama. I drugo, tim se izmjenama stvara okvir i za provedbu Mnogostranog sporazuma o automatskoj razmjeni informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi", istaknuo je.
Napomenuo je kako se nacrtom predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak želi postići daljnje porezno rasterećenje obveznika poreza na dohodak te pravednija raspodjela poreznoga tereta.
"Osim toga, ovim promjenama jačamo i fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave, kao i općenito fiskalnu decentralizaciju", kazao je Primorac.
Kako se već i ranije govorilo, te promjene omogućit će jedinicama lokalne samouprave (JLS) da same propišu visinu porezne stope poreza na dohodak za godišnje poreze, ukidanje prireza porezu na dohodak te povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, a predložen je prag od 50.400 eura.
Iznajmljivačima će biti važno čuti i kako se proširuje raspon u kojem predstavničko tijelo JLS-a može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor. "Raspon se utvrđuje u visini od 0,6 do pet eura."
Osobni odbitak
U novom paketu su i povećanje osobnog odbitka na iznos od 560 eura, povećanje iznosa osobnog odbitka za izdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenata na osobni odbitak, porezni tretman napojnica i izjednačavanje opcijske dodjele udjela s opcijskom dodjelom dionica, kao i povećanje postojeće mogućnosti doniranja na više od dva posto prihoda iz prethodne godine.
Nakon ove sjednice Vlade u saborsku proceduru će i izmjene vezane uz doprinose za prvi stup mirovinskog osiguranja. Za osiguranike čije bruto plaće ne prelaze 700 eura, fiksna olakšica bit će 300 eura, za plaće od 701 do 1.300 eura ta će se olakšica smanjiti po linearnom modelu izračuna, dok za one kojima je bruto plaća iznad 1.300 eura neće biti olakšice.
"Navedeno umanjenje mjesečne osnovice imat će utjecaj na preko 53 posto svih zaposlenih koji su trenutno izvan poreznih škara, odnosno oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobit će povećanje neto plaće ovom izmjenom", izjavio je Primorac.
Regulacija napojnica
Objasnio je i kako će se izmjenama Zakona o porezu na dohodak te Zakona o fiskalizaciji i prometu gotovinom regulirati napojnice, što bi "trebalo pomoći smanjenju odljeva radne snage i stručnih radnika". Predloženo je da neoporezive budu napojnice od 3.360 eura.
Također, prijedlog je da rok za plaćanje poreza na dohodak bude 28. veljače, bez obzira na datum podnošenje prijave, a porez na dobit plaćao bi se do 30. travnja.
Što se tiče poreza na dobit, predlaže se ukidanje plaćanja poreza po odbitku na usluge poreznog i poslovnog savjetovanja te usluge istraživanja tržišta. Također, predlaže se i podizanje stope po odbitku s 20 na 25 posto pri isplati naknade za nekooperativne jurisdikcije prema EU-ovu popisu "kako bi se odvratilo od poslovanja s takvim jurisdikcijama".
Cilj broj jedan
Dio je to najvažnijih promjena koje će nastupiti izmjenom devet poreznih zakona koji će, kako je na početku sjednice istaknuo premijer Andrej Plenković, povećati plaće građana, što je "cilj broj jedan".
U svom je uvodnom govoru istaknuo i fiskalnu decentralizaciju koju su početkom mandata 2016. godine zahtijevali župani, gradonačelnici i načelnici.
"Na tom tragu je duh ovih poreznih izmjena i cijelog paketa – da oni koji su najbliže građanima, po načelu supsidijarnosti, mogu odlukama svojih predstavničkih tijela donositi odluke koje će utjecati na životni standard građana koji žive u sredinama gdje su dobili povjerenje da na četiri godine vode lokalnu vlast", rekao je Plenković.
.webp){kind=icon}
