Najnoviji krug porezne reforme pomalo već podsjeća na priču o jetiju – svi o njoj pričaju, ali nitko je zapravo nije vidio. To bi se trebalo promijeniti u srijedu, kad ministar financija Marko Primorac napokon i službeno prezentira što se konkretno skuhalo u Vladinoj kuhinji.
Porezno rasterećenje, povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave i povećanje stvarne fiskalne decentralizacije – to su, barem deklarativno, ciljevi reforme koja će nas stajati oko 400 milijuna eura.
Vlada ih planira ostvariti tako što će država za dio zaposlenih s prihodom do 1.500 eura preuzeti uplate dijela mirovinskog doprinosa, povećati osobni dobitak koji iznosi 530 eura te ukinuti prirez i lokalnim jedinicama omogućiti da ga dodaju na porez na dohodak.
Čitaj više
Primorac ima plan za zadržavanje radnika: 'Uvodimo opcijske planove za d.o.o.'
To znači da će vlasnici takvih društava svojim ključnim zaposlenicima moći dati udjele u poduzeću.
23.05.2023
Weber: 'Od porezne refome očekujemo rasterećenje rada'
Ovaj tjedan očekuje se predstavljanje pojedinosti porezne reforme, jedan od ciljeva je povećati najniže plaće.
23.05.2023
Primorac: Ukidamo prirez, gradovi će sami odlučivati o stopi poreza na dohodak
Ključni ciljevi su dodatno porezno rasterećenje i povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave.
22.05.2023
Najavljena porezna reforma će nas stajati 400 milijuna eura
Procjena troškova ne uključuje odluke jedinica lokalne samouprave oko eventualnih smanjenja poreza na dohodak.
19.05.2023
Iako svi načelno podržavaju porezno rasterećenje i povećanje plaća, u medijima se čulo i mnogo prigovora.
Politički napad na oporbene gradonačelnike
Prvi su se na noge digli gradonačelnici i načelnici jer prirez čini gotovo dvije trećine prihoda gradova i općina. U medijima se odmah pojavila i teza kako Vlada u predizbornoj godini prikuplja poene dizanjem plaća, dok istodobno puca u nogu gradonačelnicima velikih gradova koji su mahom oporbenjaci.
"To je nešto što ne želimo raditi, nego želimo omogućiti onima koji to mogu i žele da naprave rasterećenje i dobiju sve političke poene koje tim mogu prikupiti i da imaju sve zasluge. Nema nikakvih bad guys. Ako primjerice govorimo o Gradu Zagrebu, on će moći uvesti stopu poreza na dohodak koja će odgovarati postojećoj stopi plus prirez", pojašnjavao je Primorac.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je odmah po najavi ukidanja prireza poručio kako u glavnom gradu nema mjesta za dodatno porezno rasterećenje građana ako se žele zadržati iste cijene javnih usluga.
I riječki gradonačelnik Marko Filipović zamjera što se o poreznim izmjenama može čitati samo u medijima, a ne kroz direktne razgovore. "Mislim da ovo lomljenje preko koljena ili reforma preko leđa lokalne samouprave nije kvalitetno rješenje. Ona jednostavno mora biti bolje iskomunicirana s gradonačelnicima velikih gradova", rekao je.
Prigovori poslodavaca i sindikata
Predstavnici poslodavaca pozdravljaju Vladina nastojanja da se rastereti rad, ali smatraju da reformom ne treba ciljati samo najsiromašnije, već da bi pogodnosti morali osjetiti i zaposlenici sa srednjim, odnosno višim primanjima.
"Fokus je na ljudima koji imaju najmanje prihode, mi taj dio podržavamo, ali naš je stav da inženjeri, informatičari, liječnici nisu bogataši. Mi mislimo da i oni s manjim dohotkom i oni sa srednjim dohotkom zapravo trebaju vidjeti efekt te porezne reforme", izjavio je za HRT Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber također naglašava da je nužno povećanje plaće radnicima sa srednjim i višim primanjima zato što je riječ o najobrazovanijim ljudima. "Tu su inženjeri, ICT stručnjaci, liječnici, svi oni koji imaju srednja i viša primanja. Pri čemu valja isto naglasiti da ono što kod nas ulazi u višu stopu poreza na dohodak, što se dakle deklarira kao više primanje, to je u Njemačkoj prosječna, odnosno minimalna plaća."
S druge strane, predstavnici sindikata drže da se državnim petljanjem u plaćanje mirovinskog doprinosa zapravo subvencionira niska cijena rada u Hrvatskoj.
Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, za Hrvatski je radio kazao da je bolje težiti prema sintetičkom oporezivanju svih vrsta dohodaka na kraju godine, odnosno uvesti određenu vrstu progresije u porezni sustav, smanjiti donju poreznu stopu i porez na nekretnine.
"Ovako nam se to čini kao parcijalni iskorak prije predizborne godine koji bi potencijalno mogao imati dugoročne štetne posljedice na mirovinski sustav", smatra Kroflin.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever drži kako se ovakvom reformom šalje poruka poslodavcima da ne moraju dizati plaće jer će za njih to i dalje raditi vlast. "Radnici će na ruke dobiti nešto više, ali im se zapravo neće povećati uplate u mirovinsko, neće se povećavati uplate za zdravstveno, a kasnije ti isti ljudi koji danas vape za nekim eurom i za nekim centom radi toga što nemaju od čega živjeti, kasnije će itekako teško živjeti", poručio je Sever.
BBA rezime
Ivan Odrčić, glavni makroekonomski analitičar Bloomberg Adrije, naglašava kako bi korekcija doprinosa za mirovinsko kratkoročno mogla pomoći radnicima s ispodprosječnim primanjima te da bi se najvećim dijelom prelila u potrošnju, odnosno natrag u državni proračun.
Smanjenje stopa poreza na dohodak vidi kao korak u pravom smjeru kojim se može pomoći visokoobrazovanoj, odnosno visokokvalificiranoj radnoj snazi, što bi, prema njegovu mišljenju, utjecalo i na smanjivanje njezinih loših migracijskih tokova.
No naglašava kako taj potez mora doći u paketu s aktivnijim oporezivanjem imovine, prije svega nekretnina. Konkretno, drži da bi takvo efikasnije oporezivanje imovine prvenstveno trebalo ići u smjeru reguliranja dugoročnog najma kako bi on bio privlačniji u odnosu na kratkoročni najam te progresivnog oporezivanja svake dodatne nekretnine koja nije primarno mjesto stanovanja.
"Iako bi smanjenje poreza na dohodak bitno utjecalo na (manje) prihode lokalnim sredinama, država bi postupcima prema boljem reguliranju imovine (nekretnina) mogla taj gubitak lokalnim sredinama kompenzirati bilo povećanjem troška smještaja iznajmljivačima na obali (više od 90 posto turističkog prometa) ili alokacijom državnih sredstava (možda prihodima od poreza na ekstradobit) onim lokalnim sredinama na kontinentu koje se u srednjem roku ne uspiju reorganizirati, odnosno uravnotežiti vlastite proračune", kaže Odrčić.
Zaključuje kako najavljene porezne izmjene same po sebi nisu loše, ali strukturno malo toga mijenjaju, a upravo to bi trebao biti prioritet, barem što se javnih financija tiče.
Prema njegovu mišljenju, bolje bi bilo korigirati poreznu politiku u smjeru u kojem je Hrvatska bitno lošija od razvijenijih zemalja. To je u prvom redu smanjenje trošarina i prevelikog poreza na dodanu vrijednost (koji je gotovo dvostruko veći od prosjeka EU27), a sve u smjeru manjeg poreznog opterećenja rada, odnosno većeg oporezivanja imovine.
.webp){kind=icon}
