Weber: 'Od porezne refome očekujemo rasterećenje rada'

Ovaj tjedan očekuje se predstavljanje pojedinosti najavljene porezne reforme. Vladajući tvrde kako će ona biti na dobrobit građana, no ostaje pitanje hoće li se više odreći središnja država ili će iskorak u rasterećenju napraviti i lokalne jedinice. Cilj reforme najviše je povećati najniže plaće, a novim zakonom o plaćama u javnom sektoru povećanje mogu očekivati i dosad najslabije plaćeni zaposlenici.

Poduzetnici pozivaju Vladu i sindikate na suradnju. Briga je svima zajednička – zadržavanje radne snage. Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, u utorak navečer je na HRT-u rekla kako poslodavci pozivaju Vladu i sindikate na konstruktivni dijalog.

"Držimo da snažniji rast i prosperitet može nastati samo na konstruktivnom dijalogu sva tri socijalna partnera – Vlade, sindikata i poslodavaca. Ono što mi očekujemo od porezne reforme je ono što smo već nekoliko puta naglašavali – rasterećenje rada. To je jedan od ključnih fokusa našeg djelovanja", poručila je Weber.

Ističe kako im je od iznimne važnosti i pozitivan utjecaj na povećanje plaća i onih zaposlenika sa srednjim i višim primanjima.

Rasterećenje rada

"Rasterećenje rada kroz povećanje osobnog odbitka, kroz smanjenje niže stope poreza na dohodak, što bi snažno, pozitivno djelovalo upravo na naše zaposlenike s najnižim primanjima. Međutim, ono što je nama isto od iznimne važnosti je i pozitivan utjecaj na povećanje plaća i onih zaposlenika sa srednjim i višim primanjima. Zašto? Upravo zato što je riječ o najobrazovanijim djelatnicima. Znači tu su inženjeri, ICT stručnjaci, liječnici, znači svi oni koji imaju srednja i viša primanja. Pri čemu valja isto naglasiti da ono što kod nas ulazi u višu stopu poreza na dohodak, što se dakle deklarira kao više primanje, to je u Njemačkoj prosječna, odnosno minimalna plaća", kaže Weber.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je kako je povećanje svih plaća jedan od ključnih ciljeva najavljene porezne reforme.

"Nitko se ne bi upuštao u poreznu reformu ako se to ne bi vidjelo na svim plaćama i to je jedan od ključnih ciljeva najavljene porezne reforme da se s poreznim rasterećenjem plaća to vidi u neto primitku svih 1,66 milijuna zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Međutim, porezna reforma koja je najavljena ove godine i koja bi stupila na snagu s 1. siječnjem 2024. samo je još jedan od kontinuiteta ove Vlade, ove aktualne stope o kojima pričamo – porez na dohodak, Vlada ih je već jedanput smanjila", rekao je Piletić.

Osobni odbitak

Kaže kako je ova Vlada već nekoliko puta povećavala osobni odbitak. "Imali nekoliko puta također intervencije Vlade i zakonodavstva da se taj osobni odbitak poveća, samim time povećaju i plaće svih koji plaću, naravno, i primaju. U tom smislu, još jedan kontinuitet ove Vlade. Uz to treba pridodati da i Vlada kao poslodavac svih 235 tisuća službenika, što državnih, što javnih, također provodi politiku kontinuiteta povećanja plaće", rekao je ministar.

Ističe kako je 33 posto povećana osnovica plaća u državnim i javnim službama. "Zakon o plaćama ovih dana prolazi mišljenja svih resornih tijela i onda naravno da ide u savjetovanje, sve ćete vidjeti koji je model. Mi želimo otvoriti mogućnost i nagrađivanja kroz zakon o plaćama. Dopustite samo da još dodam da je 33 posto povećana osnovica plaća u državnim i javnim službama. Rezultat je to i pregovora sindikalne strane zajedno s Vladom. Nedavno smo potpisali i drugi dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru i kolektivnom ugovoru gdje smo u manje od godinu dana zapravo triput sjeli za stol i potpisali prvo temeljni kolektivni ugovor gdje smo povećali osnovicu plaće u javnim službama," rekao je Piletić.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako imamo veliki broj ljudi u državnim i javnim službama koji su izuzetno loše plaćeni. "Rekao bih da bez obzira na to što se na prvi pogled čini da državni i javni službenici i namještenici napreduju, ali zapravo njihova startna pozicija je bila vrlo niska i dalje, sa svim ovim pomacima koji se događaju, dio ljudi je tek neznatno izmakao minimalnoj plaći. Imamo veliki broj ljudi u državnoj i javnim službama koji su izuzetno loše plaćeni, bez obzira radilo se primjerice o ljudima koji rade kao zapisničari na sudovima, radilo se o nekim ljudima koji rade u nekim zavodima i sl, cijeli niz ljudi s izuzetno niskim plaćama u zatvorskom sustavu, čuvari u zatvorima, pravosudna policija. To su sve sustavi gdje zapravo uopće, kad se i raspišu natječaji, nema interesa prijaviti se za takav posao upravo zbog niskih primanja",  poručio je Sever.

Mišljenje sindikalista

Kaže kako Vlada sve više preuzima na sebe dio onoga što bi trebao biti posao poslodavaca, a to je isplaćivati plaću.

"Naime, u uvjetima u kojima se na jednoj strani daju vrlo snažne potpore poslodavcima već pri samom zapošljavanju, bilo da je riječ o zapošljavanju mladih ljudi, u jednom se dijelu u potpunosti oslobađaju poslodavci plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u nekakvom narednom razdoblju, pola toga doprinosa, jednako tako daju se potpore za zapošljavanje starijih, osoba s invaliditetom itd. Daje se vrlo široki krug onih davanja prema radnicima koja su neoporeziva. Poslodavci bi trebali više, mogli bi više. Ali ono što se događa je da upravo dobivaju prostor kroz ta različita neoporeziva davanja, gdje se njima i takva davanja prihvaćaju kao trošak, a na drugoj strani u ime radnika se zbog toga ne uplaćuju doprinosi, primjerice za mirovinsko osiguranje, i to će biti kasnije manje mirovine", ističe Sever.

"Ovom reformom dodatno, ako ćemo govoriti opet o ovima s najnižim plaćama, oni će dobiti ili malo ili ništa. Čak i uvjetima ovoga čačkanja po mirovinskom doprinosu, u kojemu zapravo vlast preuzima na sebe uplate dijela doprinosa za one s najnižim primanjima, to samo znači poruka poslodavcima da ne moraju dizati plaće, jer za njih to i dalje radi vlast, pa će radnici na ruke dobiti nešto više, ali im se zapravo neće povećati uplate u mirovinsko, neće se povećavati uplate za zdravstveno, a kasnije ti isti ljudi koji danas vape za nekim eurom i za nekim centom radi toga što nemaju od čega živjeti, kasnije će itekako teško živjeti", ustvrdio je Sever.

Dižu se plaće

Na tvrdnje predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata odgovorila je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

"Nepojmljivo je uopće govoriti da poslodavci ne povećavaju plaće. Upravo je vrlo jasno da smo tijekom prošle godine digli plaće u prosjeku 15, u nekim slučajevima čak i 20 posto, samo na godišnjoj razini, osobito u industrijama koje su radno intenzivne i pogođene nedostatkom radne snage. Svima je jasno da radnika nedostaje, da se naprosto borimo za svakog pojedinog radnika na tržištu. Prema tome, ako su plaće u jednoj godini rasle 15 do 20 posto i sada nastavljaju svoj rast, što se vidi i po suficitu na nivou javne i lokalne uprave, vrlo je jasno da poslodavci snažno dižu plaće, naprosto nema alternative. Tako da ne mogu se složiti s tim", kaže Weber.

Kako je onda moguće da i dalje postoje radnici koji imaju užasno niske plaće? Weber je odgovorila da ne možemo miješati različite industrije.

"Postoje industrije koje su stvarno rubne, neprofitabilne. Ukupno naše gospodarstvo je puno manje profitabilno od usporedivih gospodarstava Srednje Europe, a da ne pričamo o gospodarstvima Zapadne Europe. Ako je naše gospodarstvo manje profitabilno, a jest to nekoliko puta, to samo znači da imamo manje snage za ulagati u istraživanje i razvoj, za ulagati u otvaranje novih radnih mjesta, neovisno o tome svejedno se dižu plaće. To znači da u principu zaostajemo, da se jaz povećava. Znači bitno je imati snažno gospodarstvo, profitabilno gospodarstvo, koje će onda ulagati u produktivnost, u otvaranje novih radnih mjesta, u povećanje", istaknula je.

Povećana neto plaća

Na pitanje radi li se time medvjeđa uslugu sustavu, ministar Piletić odgovorio je niječno. "Ako pratimo statistiku, onda jasno vidimo da samo u mandatu ove Vlade prosječna neto plaća povećana je za 50 posto. To znači da plaće rastu. Ako uzmete samo podatke da je prosječna neto plaća za veljaču iznosila 1.106 eura, a već za ožujak 1.130 eura, možemo pratiti iz mjeseca u mjesec koliko prosječna plaća u Hrvatskoj raste. Ako to pogledamo kroz uplate poreza na dohodak i vidimo primitke jedinica lokalne samouprave, čiji porez od dohodaka je jedan od glavnih izvora financiranja, onda jasno možemo vidjeti da jedinice lokalne samouprave iz godine u godinu povećavaju taj svoj prihod na ime poreza od dohodaka", ističe ministar.

Ustvrdio je da plaće u Hrvatskoj u kontinuitetu rastu.

"Što to govori? Pa upravo ovaj podatak povećanja prosječne plaće, sjetimo se samo da je u listopadu 2016. iznosila nešto manje od 750 eura, da je ona za ožujak, dakle prosječna plaća u Hrvatskoj veća od 1.130 eura. Dakle, plaće u Hrvatskoj u kontinuitetu rastu, raste naravno i minimalna plaća koja je zajedno u partnerstvu i s poslodavcima i sa sindikatima definirana. Od koje se ne može živjeti i sasvim sigurno da dosadašnja povećanja minimalne plaće nisu bila dovoljna, zato smo s 1. siječnjem 2023. povećali minimalnu plaću za nešto više od 12 posto, sasvim sigurno da taj postupak i kraj ove godine neće biti ništa manji", poručio je Piletić.

Mladi odlaze

Koliko god da su rasle plaće, inflacija je još bila veća. Koliko je efektivno radnik osjetio taj rast plaća? "Upravo u tome i jest problem. Naime, nitko ne osporava i da su plaće rasle negdje više, negdje manje, da su rasle minimalne plaće, jednom snažnom stopom. Međutim, imamo situaciju da je ta polazna osnovica od koje su kretale bile izuzetno niska. I zbog toga su one i dalje male. Kad govorimo o plaći, ja bih puno radije govorio ne o prosječnoj plaći u Hrvatskoj, nego o medijalnoj plaći u Hrvatskoj. Ona je za mjesec ožujak u netu iznosila 946 eura. Minimalna za cijelu ovu godinu je 560 eura u netu. Dakle, imamo situaciju da se od 560 eura pa do 946 eura u netu kreće nešto preko 800 tisuća plaća. U tome je vrlo jasno da se živjeti od toga ne da", ističe Sever.

Ustvrdio je da je rezultat takvih politika vrlo snažno iseljavanje. "Mi smo u zadnjih 10 godina izgubili ogroman dio stanovništva koje se neprekidno, kad je riječ o radnom kontingentu, nadomješta uvoznom radnom snagom, najprije iz bližeg susjedstva, kasnije iz ovih daljih, sada pogotovo. I upravo taj uvoz radne snage iz toliko jeftinih sustava rada, kao što je primjerice Nepal, gdje se radi, ti ljudi rade od minimalne plaće, gdje je 80, 85 eura, pa recimo 150, 160 eura koliko dobije netko tko kod njih radi u vrtiću ili netko tko na drugoj strani radi kao bolničar ili tko radi kao zaštitar. Dakle, naravno da kad oni dođu u Hrvatsku da je njima 560 eura neto itekako dobro primanje, još mogu slati doma. Upravo to nam drži nisku cijenu rada, što ste htjeli pitati. Lani 125 tisuća takvih ljudi, ove godine se očekuje još više", poručio je Sever.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar