Porezna reforma koja se najavljuje nije nikakva reforma, to što će inženjeri imati tisuću ili dvije veću plaću, nije reforma. Stopa poreza na dobit od deset posto koju imaju poduzetnici s manje od milijun eura prihoda, nije visoka stopa poreza, ustvrdio je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, na Danu poduzetnika održanom u ponedjeljak u Mozaik event centru u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.
Poduzetnici će morati sami dokučiti koje je rješenje i boriti se za konkurentnost, rekao je predsjednik. "Prepuštanje slobodnom tržištu su gluposti, svijet tako ne funkcionira", dodao je pojašnjavajući da se poduzetnicima porez na dobit jedino može ukinuti jer ove stope koje sada plaćaju nisu velike.
"Smanjuju se marginalne porezne stope na inženjere, koji su naše najveće blago, ali koliko njih ima u Hrvatskoj, manje od 15 tisuća. Ako je reforma zbog njih, vrijedno je, ali to je manji broj ljudi. To što će oni imati tisuću ili dvije veću plaću, nije porezna reforma", komentirao je Milanović.
Čitaj više
Predizborne porezne promjene nisu loše, ali ključni problemi ostaju
Smanjivanje stope poreza na dohodak korak je u pravom smjeru, ali samo ako ga prati i jače oporezivanje imovine.
03.05.2023
Plenković: Poreznim rasterećenjima želimo povećati neto primanja građana
Vlada je pokazala da nastoji maksimalno rasteretiti građane i gospodarstvo te da to želi činiti i dalje, rekao je Plenković.
28.04.2023
Još uvijek ništa od oporezivanja privatnog smještaja
Ravnateljica uprave iz Ministarstva turizma i sporta Monika Udovičić kazala je da se još ne ide u smjeru novog oporezivanja.
18.03.2023
UGP: Uslužne djelatnosti trebaju imati neoporezivi dio napojnice
UGP kao gornju granicu neoporezivog iznosa predlaže 20 tisuća eura godišnje po zaposleniku.
01.02.2023
U svom se govoru osvrnuo na to da se hrvatska ekonomija odmaknula od proizvodnje.
"Mi smo uslužna ekonomija koja se odalečila (sic!) od klasične proizvodnje. Međutim, u utrci za profit, kisik poduzetništva, mi smo i dalje na začelju. Zapad se razmazio, ne želi raditi što god iziskuje više znoja i to je delegirano onima koji su to spremni raditi. U toj smo utakmici dosad bili osuđeni na prosječnost i male profite i ako se nešto ne promijeni, tako će to i ostati", napomenuo je.
Predsjednik je govor održao nakon Davora Filipovića, ministra gospodarstva i održivog razvoja, koji je najavio "ukidanje niza parafiskalnih nameta koji opterećuju poslovanje". Najavio je i pokretanje poziva za modernizacijski fond kojim će do 2030. godine poduzetnicima na raspolaganju biti milijarda eura.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel obratio se sudionicima događanja preko videolinka, a u svojem je govoru istaknuo kako će najavljena porezna reforma povećati plaće radnika, ali i da to neće biti dovoljno. Kolektivnim pregovorima će se morati pronaći način da cijena rada u Hrvatskoj bude veća, jer, kako je rekao, to je jedina garancija veće produktivnosti i veće konkurentnosti Hrvatske.
Tom su se temom u svojim uvodnim govorima pozabavili i čelni ljudi Hrvatske udruge poslodavaca, no oni su se osvrnuli na profitabilnost.
"Tvrtke moraju biti profitabilne kako bi ulagale i razvijale nova radna mjesta. Prosječna profitabilnost naših kompanija je bitno manja od usporedivih zemalja. Mi zaostajemo, jaz se povećava", kazala je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
"Potrebno je zajedništvo, ekonomija nije zero sum game. Poduzetnici, udruge i socijalni partneri trebaju surađivati. Samo suradnja će nas dovesti gdje želimo biti – u Hrvatskoj, zemlji znanja i blagostanja", naglasio je Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
"Ono što je za ljude kisik, to je za nas dobit. Ako ne možemo disati, ne možemo preživjeti. Čovjek može bez kisika nekoliko minuta, poduzetnik bez dobiti može izdržati četiri ili pet godina, ali on ne može u tom slučaju ići u investicije, osigurati veći tehnološki razvoj, moderne tehnologije. Jedini razlog zašto smo manje konkurentni od Njemačke je manji kapital i manje modernih tehnologija, nisu problem naši ljudi, oni su najvrjedniji kada odu raditi u inozemstvo", kazao je Furjan. Napomenuo je kako udruga ima tri prioriteta – rasterećenje gospodarstva, poboljšanje radnih odnosa i mogućnosti kako zadržati i privući talente te bolje korištenje EU-ovih fondova.