.webp){kind=icon}
Hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je izjavio da Vlada idućim korakom porezne reforme želi povećati neto primanja građana, posebno onih s nižim plaćama.
Plenković je na obilježavanju 20 godina Hrvatske zajednice županija u Opatiji kazao da je Vlada u nekoliko navrata proteklih godina pokazala da nastoji maksimalno rasteretiti građane i gospodarstvo te da to želi činiti i dalje, komentirajući najavu poreznih rasterećenja koja je najavio ministar financija Marko Primorac.
"Više krugova poreznih reformi donijelo je rasterećenje od više od deset milijardi kuna", rekao je Plenković, dodavši da je bilo i rasterećenja od parafiskalnih nameta. Najavio je da će novi paket poreznog rasterećenja i zakona koje će Vlada donijeti tijekom jeseni građanima omogućiti da im se povećaju neto primanja.
Čitaj više
Ministar Primorac najavio paket poreznih rasterećenja
Za porezno rasterećenje planira se iskoristiti i fiskalni prostor na razini lokalnih jedinica, najavio je ministar financija.
27.04.2023
Vlada u 2023. očekuje rast BDP-a za 2,2 posto i inflacije za 6,6 posto
Vlada u nadolazećim godinama očekuje usporavanje inflacije i predviđa da će do 2026. pasti na 2,2 posto.
27.04.2023
Ministar financija najavio izdavanje dviju obveznica do kraja godine
Ministar Primorac najavio je izdavanje euroobveznice na ljeto te izdavanje obveznica na domaćem tržištu do kraja godine.
31.03.2023
Ministar Primorac najavio rebalans proračuna u svibnju ili lipnju
Ministar financija Marko Primorac u petak je najavio da se Vlada sprema na rebalans proračuna u svibnju ili lipnju.
31.03.2023
"Ono što je (Primorac) naznačio je smjer traženja rješenja kako bi se i onima koji imaju manja neto primanja podigle plaće", rekao je Plenković.
Ministar Primorac u četvrtak je nakon sjednice Vlade predstavio paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024. godine, a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.
Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 posto, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 posto, no lokalna država u suficitu od 0,6 posto BDP-a.
Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu "promjene i dorade pragova".
Primorac je najavio i da će biti predložene izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, također u smjeru rasterećenja, a ticale bi se onih s niskim dohocima.
Naime, kako je istaknuo, s obzirom na to da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje.
Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje.
Nije želio konkretnije govoriti o najavljenim poreznim intervencijama, no otkrivši da je porezna reforma u završnoj fazi internih konzultacija u Ministarstvu financija, a nakon cijele predviđene procedure, cijeli paket poreznih izmjena trebao bi biti donesen krajem ove, a na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine.
