Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u svibnju su ove godine u odnosu na isti mjesec 2021. godine narasle za 10,8 posto, dok su na godišnjoj razini cijene hrane i bezalkoholnih pića narasle za 15,2 posto. Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa cijena ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,94 postotna boda.
Prema analizi usporednih cijena hrane za travanj 2022. godine u odnosu na godinu dana ranije, koje Europska komisija redovito objavljuje, u Hrvatskoj nema nijedna kategorija proizvoda u segmentu hrane i bezalkoholnih pića koja nije zabilježila rast u odnosu na prošlu godinu.
Podaci pokazuju kako su na godišnjoj razini u Hrvatskoj najviše rasle cijene ulja, 27,6 posto, kruha i proizvoda na bazi žitarica, gotovo 19 posto, zatim mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja, 17 posto, mesa, 11,8 posto, povrća, 10,5 posto, šećera, džemova, konditorskih proizvoda, 9,4 posto, te voća, 6,8 posto.
Građani su sve više zabrinuti kako će uspjeti osigurati osnovne životne potrebe za hranom i energijom kad cijene svaki mjesec sve intenzivnije rastu. Uz već prije izražen strah zbog nesigurnosti opskrbe hranom i mogućim nestašicama energenata, cijela se Europska unija bori s visokom inflacijom, a u takvim je uvjetima pitanje kuca li nam recesija na vrata.
Bloomberg
"Za sad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta, što bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na značajno umanjenje gospodarskih aktivnosti koje stvaraju veliki rizik od recesije od početka iduće godine te daljnji rast cijena hrane", kaže analiza SMARTER-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
No unatoč takvim okolnostima, stabilna opskrba hranom u Europskoj uniji još uvijek nije ugrožena, a stvarni rizik je da ranjivost, zajedno s visokim ulaznim troškovima, cijene hrane dodatno povisi do točke u kojoj one za najsiromašnije stanovnike Europske unije postaju nedostupne.
"Situacija je vrlo ozbiljna i danas se konačno shvaća kako su poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika", zaključak je analize.
Zalihe pri kraju, traži se alternativa
FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije upozorava na to da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju, a cijene naglo rastu. Pozivaju na privremenu fleksibilnost označavanja hrane i smanjivanje službenih kontrola diljem Europske unije, kako bi se tvrtkama pomoglo u suočavanju s brzom promjenom dostupnosti sastojaka. U nekim je zemljama od inspekcijskih odjela već zatražena popustljivost ako se alternativni sastojci odmah ne prikažu na naljepnicama proizvoda. Smatraju kako europskim tvrtkama za hranu i piće na raspolaganje treba staviti dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije za održavanje proizvodnje hrane, kao i ublažavanje strogih regulatornih pravila za označavanje hrane, službenih kontrola hrane te promjene u carinskim sustavima za neke sirovine radi nadomještanja onih koje nedostaju.
Korištenje alternativnih sirovina znači promjenu popisa sastojaka na pakiranju, no vrijeme čekanja na novi materijal za pakiranje nekoliko je mjeseci. "Promjena i testiranje novog recepta obično traje godinu dana, a sada to mora biti učinjeno u vrlo kratkom vremenu, u nekoliko tjedana. Preformulacija proizvoda i prilagodba oznake sastojaka povećat će troškove, koji će se vjerojatno prenijeti na potrošače. U raznim sektorima prehrambene industrije ima potrebe za brzim prilagodbama i uvjetima na tržištu, pa je Europska komisija dala preporuke da se u zemljama Europske unije mogu koristiti najniže stope PDV-a na hranu i poljoprivrednicima privremeno dopusti korištenje područja koja su trebala biti ostavljena za ugar i biološku raznolikost za proizvodnju hrane i hrane za životinje", ističu u analizi.
Iako službenih podataka o proizvodnji, prodaji i narudžbama u sektoru poljoprivrede i hrane tijekom zadnja tri mjeseca još nema dovoljno, za sada je teško procjenjivati i govoriti o padu narudžbi. Uz redovnu opskrbu stanovništva, u Europskoj uniji se pojavila potreba osiguranja hrane za dodatnih nekoliko milijuna izbjeglica iz Ukrajine te stalne humanitarne pomoći koja se šalje u ratom zahvaćena područja.
Bloomberg
Već su danas zalihe nekih kritičnih sirovina korištenih u proizvodnji hrane, poput suncokretova ulja, pri kraju, a cijene naglo rastu. Suočene s rastućim ulaznim troškovima zbog pandemije COVID-19, nestašica prehrambenih sastojaka i materijala za pakiranje, mnoge se europske tvrtke proizvođači hrane i pića bore za nastavak proizvodnje, uz dodatno pogoršanu situaciju zbog rastućih troškova energije. U tim uvjetima nekoliko manjih i srednjih, pa čak i većih prerađivača hrane diljem Europske unije zaustavilo je ili smanjilo svoju proizvodnju.
Stručnjaci procjenjuju kako je usporavanje poslovnih aktivnosti zbog prije navedenih poremećaja vrlo realna opcija, zbog čega se traže rješenja i predlaže donošenje cijelog niza mjera kojima bi se tvrtkama u kratkom roku omogućio nastavak proizvodnje.
"Od poljoprivrede i prehrambene industrije se u uvjetima moguće prehrambene krize traži najvće moguća proizvodnja hrane radi nadomještanja isporuke iz Ukrajine i Rusije. Tako se što više zemljišta pokušava uključiti u poljoprivrednu proizvodnju, zamijenu usjeva namijenjenih ishrani stoke usjevima za ljudsku prehranu, čime bi izravno utjecali na stočarski sektor i mesnu industriju. Stalni su pritisci za odgodom provedbe dijela zelenih politika koji se odnose na proizvodnju hrane dok god ovakve okolnosti traju", zaključak je analize.
Stižu potpore
Europska je komisija krajem svibnja usvojila paket potpore u visini 500 milijuna eura kako bi se europskim poljoprivrednicima omogućio nastavak proizvodnje, unatoč enormnom rastu ulaznih troškova. Povećanje cijena energije, gnojiva, hrane za životinje, ambalaže i plaća radnika utječu na gubitke, velike probleme s likvidnošću i novčanim tokovima te posebno pogađaju mala i srednja poduzeća u poljoprivredi i preradi hrane. Ovaj paket pomoći temelji se na mogućnosti država članica za donošenje odluka i preusmjeravanje do pet posto svojeg proračuna za ruralni razvoj za razdoblje od 2021. do 2022. godine kao izravne potpore dohotku poljoprivrednika. Odabrani poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mala i srednja poduzeća, najviše pogođeni krizom, mogli bi dobiti 15.000 eura, a poduzeća u preradi hrane do 100.000 eura. Uplate se trebaju izvršiti najkasnije do 15. listopada 2023. godine, a države članice moraju donijeti izmjene i dopune svojeg Programa ruralnog razvoja.
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede od početka COVID-19 krize iz državnog je proračuna odobravalo i sredstava Zajedničke poljoprivredne politike – razne pakete pomoći gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Sad je u najavi i novi paket pomoći sektoru stočarstva s 80 milijuna kuna. "O tome koliko će ti paketi pomoći biti brzi i efikasni, sada prvenstveno ovisi jesenska sjetva ozimih kultura, ali i zaustavljanje negativnih trendova u stočarstvu", zaključuju u SMARTER-u.
.webp){kind=icon}
