.webp){kind=icon}
Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko poručila je na otvaranju konferencije "Financijsko tržište" u Opatiji kako su europski i hrvatski bankarski sustavi stabilni.
"Unatoč inflaciji i višim kamatnim stopama u Hrvatskoj su te stope niže nego u Njemačkoj i nadam se da će to poduzetnici i uvidjeti, a nekada smo se uspoređivali s Njemačkom i stremili njihovim razinama", poručila je Perko.
Istaknula je pritom da su se dogodila dva ekstrema kada su počele rasti kamatne stope. Prvi ekstrem je snažan rast inflacije i kamatnih stopa u zemljama koje nisu imale euro. Drugi je ekstrem spori prijenos rasta kamatnih stopa u države kao što su Hrvatska i Bugarska.
Čitaj više
Banke sjajno zarađuju depozitima kod HNB-a, ne moraju dizati kamate na kredite
Hrvatske banke ove bi godine mogle zaraditi barem pola milijarde eura dodatnog kamatnog prihoda.
04.05.2023
Kamatni šok neočekivano zaobišao Hrvatsku, je li to dobro ili loše
U Hrvatskoj rast prosječnih kamatnih stopa sporiji nego u većini eurozone, neke kamate među najnižima u EU.
24.04.2023
Štediše u Europi traže veće kamate, što će hrvatske banke?
Klijenti banaka u Europi su u veljači dosad najbržom stopom povlačili novac s računa koji ne nude skoro nikakvu kamatu.
05.04.2023
Kamate rastu, banke posrću, a inflacija nam pumpa deficit
Središnje banke ne posustaju u borbi s inflacijom, unatoč potresima na bankarskom tržištu.
24.03.2023
"Na sreću, našli smo se u ekstremu koji nam ide u prilog", rekla je Perko. A zašto se taj prijenos nije snažnije dogodio objasnila je vrlo visokom likvidnošću bankarskog sustava, stabilnom depozitnom bazom i rizikom zemlje, priopćeno je iz HUB-a.
"Treće, i ne manje važno, tu je važno spomenuti i troškovnu efikasnost te konkurentnost na tržištu. Kada je konkurencija mala, prijenos rasta kamatnih stopa ide brže. U Hrvatskoj imamo veliku konkurenciju, a po troškovnoj efikasnosti naše su banke u prvoj trećini u Europskoj uniji", zaključila je Perko.
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek govorila je o uzrocima inflacije. Rekla je da je gotovo nemoguće predvidjeti buduća kretanja, ali sada je inflacija u Hrvatskoj niža no u Sloveniji ili Austriji.
"Jedan od velikih utjecaja na temeljnu inflaciju imaju usluge povezane s turizmom. Zbog najave dobre sezone, pritisci na rast cijena vjerojatno će se nastaviti", upozorila je Švaljek.
Pritom napominje da temeljna inflacija ostaje postojana.
"Povoljnija gospodarska kretanja i snažno tržište rada pridonose tvrdokornosti inflacije. Osim toga, u Hrvatskoj imamo rast BDP-a na tromjesečnoj razini i pouzdanje potrošača i poduzeća iznad prosjeka europodručja", rekla je Švaljek.
Na ovogodišnjoj opatijskoj konferenciji stručnjaci i dužnosnici razgovaraju o inflacijskim pritiscima i odgovorima monetarnih politika te o učinku ulaska u eurozonu na financijski sektor i ukupno gospodarstvo.
