.webp){kind=icon}
Europske štediše novac sve više miču s računa na kojima nema gotovo nikakve kamate na one koji to nude, a to će se onda vjerojatno odraziti i na prihode banaka.
Klijenti banaka su u veljači novac s računa po viđenju povukli najbržom stopom još otkako je Europska središnja banka (ECB) počela sa statističkim praćenjem tog segmenta 2003. godine.
U siječnju, a zatim i u veljači, računi s fiksnim dospijećem zabilježili su najveći priljev u više od jednog desetljeća.
Europske banke nude nikakve ili male kamate na depozite po viđenju, no one mogu doći i do dva posto na oročene depozite.
Ovakav razvoj situacije naznačuje da je razdoblje velikog rasta u prihodima temeljenim na kreditiranju došlo do maksimuma. Mnoge su europske tvrtke u posljednje vrijeme imale odlične rezultate, a dizanje kamatnih stopa ECB-a je komercijalnim bankama omogućilo da dignu zaradu na kreditima, dok za depozite i dalje ne plaćaju gotovo ništa.
Štednja ide prema oročenim depozitima
Logično, rastao je neto kamatni prihod. No klijenti sada postaju svjesni da mogu tražiti mogućnosti bolje zarade za štednju, pa se očekuje da konkurencija među bankama podigne kamate, odnosno troškove vezane uz depozite.
Pitanje je i što će činiti hrvatske banke koje su jednako tako dosad kamate na depozite ostavile minimalnima unatoč ECB-ovu dizanju kamatnih stopa.
