.webp){kind=icon}
U tjednu iza nas najviše se iščekivala odluka Saveznih rezervi (Fed) o kamatnoj stopi. Mnogi su se ponadali, odnosno pribojavali, da će zbog kolapsa banaka američka središnja banka povući kočnicu, no to se nije dogodilo. S povećanjem od 25 baznih bodova odlučili su se balansirati između borbe protiv inflacije i nastojanja da se osigura dovoljna likvidnost u bankarskom sektoru.
Čelnik Feda Jerome Powell kazao je kako će pomno pratiti razvoj događaja u bankarskom sektoru jer čak i manji problem može uzdrmati financijski sustav ako se ne riješi. "Događaji u bankarskom sektoru vjerojatno će rezultirati strožim uvjetima kreditiranja", rekao je Powell i najavio "opsežnu istragu o načinima na koje se mogu poboljšati mehanizmi kontrole bankarskog sektora".
Njegovi europski kolege iz ECB-a bili su nešto agresivniji jer su kasnije počeli s monetarnim zatezanjem, pa su prošli četvrtak kamatne stope podigli za još 50 baznih bodova, produžavajući tako najagresivniji ciklus monetarnog stezanja u svojoj povijesti. Predsjednica Christine Lagarde obećala je pomoć financijskom sustavu, ako to bude potrebno.
"Ne može se pregovarati o vraćanju inflacije na dva posto u srednjem roku", rekla je na konferenciji ECB-a u Frankfurtu u srijedu. "To ćemo učiniti tako što ćemo pratiti oštru strategiju koja ovisi o podacima i koja podrazumijeva spremnost da djelujemo, ali nema kompromisa oko primarnog cilja".
Saga oko posrnulog Credit Suissea završila je tako što su ih konkurenti iz UBS grupe pristali preuzeli u povijesnoj transakciji dogovorenoj uz pomoć države. Švicarska banka će za svojeg konkurenta platiti tri milijarde franaka (3,04 milijarde eura) u dionicama, a preuzimanje uključuje i državne garancije i pristup dodatnoj likvidnosti. Cijena po kojoj je dogovoreno preuzimanje je čak 99 posto niža od povijesno najviše vrijednosti dionice Credit Suissea dosegnute 2007. godine.
Kapitulacija Credit Suissea nagnala nas je da pogledamo u kojoj mjeri su majke hrvatskih banaka izložene njihovim obveznicama. Tri bankarske grupacije koje posluju u Hrvatskoj drže, prema podacima Bloomberga, obveznice banke Credit Suisse, no ta je izloženost poprilično ograničena.
Naši analitičari otkrili su podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni u regiji koji pokazuju kako je deficit rastao u svim zemljama, uglavnom zbog inflacije. Ovaj put nam nije na ponos što predvodimo regiju s najvećim trgovinskim deficitom u 2022. godini, potaknutim jazom između rasta uvoza od 46,4 posto i izvoza od 30,4 posto. Na oba aspekta trgovine utjecale su veće cijene energenata, navodi analitički tim BBA-e. Prema podacima za siječanj, uvoz je usporio i iznosio 19,8 posto međugodišnje, dok je izvoz zabilježio međugodišnji rast od 13,1 posto.
Nastavlja se neutaživa glad domaćih poslodavaca za sezonskim radnicima. Prema procjenama, ove će godine Hrvatskoj trebati oko 60 tisuća sezonskih radnika, od čega do 25 tisuća domaćih i oko 35 tisuća radnika iz zemalja izvan EU-a za koje treba izdati radne dozvole, kazao je za Bloomberg Adriju direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
Iako usporava već tri mjeseca za redom, inflacija nas i dalje kolektivno potkrada, pokazuju podaci DZS-a. Tako je na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj 2022. godine, prosječna neto plaća nominalno za 11,7 posto viša, a realno za 0,4 posto niža. Kad je riječ o prosječnoj bruto plaći, ona je nominalno za 13,1, a realno za 0,4 posto viša.
Možda manje zarađujemo, ali zato nas više radi. U veljači je, prema našim državnim statističarima, stopa nezaposlenosti pala na 6,9 posto sa siječanjskih 7,2 posto.
Dok nas radi nešto više, Francuzi, pak, ne žele raditi duže. Vlada predsjednika Emmanuela Macrona za dlaku je u ponedjeljak preživjela izglasavanje nepovjerenja u Nacionalnoj skupštini, nakon što je zaobišla donji dom parlamenta kako bi progurala izuzetno nepopularnu reformu mirovinskog sustava.
Za prijedlog triju stranaka glasalo je 278 zastupnika, malo manje od potrebnih 287. Drugi prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, koji je podnijela krajnje desna Nacionalna skupština, nije imao šanse jer za njega nisu glasale druge oporbene stranke. Da je vladi izglasano nepovjerenje, pao bi i zakon kojim se dobna granica za umirovljenje podiže za dvije godine, na 64 godine.
Macron ipak ne odustaje od svoje reforme, unatoč ogromnom otporu građana. "Ljudi nisu spremni čuti istinu, ovo nije luksuz, već je neophodnost i spreman sam zbog toga završiti na popisu nepopularnih", izjavio je u srijedu.
Bloomberg
A kad nisu na žestokim uličnim prosvjedima protiv Macrona, Francuzi se bave nešto ljepšim temama. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), francusko turističko tržište ove godine pokazuje veliki interes za Hrvatskom, a raste i interes za uvođenjem novih redovnih zračnih linija.
Kad smo već kod vanjske politike, ne možemo zaobići sastanak kineskog predsjednika Xi Jinpinga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Njih dvojica su u toploj autokratskoj atmosferi bistrili međusobne odnose, rat u Ukrajini i politiku prema Zapadu, složivši se kako nas čekaju velike promjene koje će upravo njihove zemlje predvoditi. Samo nisu specificirali jesu li te epohalne promjene pozitivne ili negativne.
Da je rat uvijek nekom brat pokazalo se na primjeru njemačkog proizvođača oružja Rheinmetalla. Naime, ta kompanija je uvrštena u indeks Frankfurtske burze DAX zahvaljujući udvostručenoj tržišnoj kapitalizaciji od početka rata u Ukrajini. Dionica tvrtke je krajem siječnja dosegnula rekordnu vrijednost, a tržišna kapitalizacija poskočila na nekih 10 milijardi eura, nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz odlučio u Ukrajinu poslati tenkove koje Rheinmetall proizvodi u suradnji s Krauss-Maffei Wegmannom.
Bloomberg
Za kraj malo kadrovskih križaljki. Infobip je dobio novog financijskog direktora Richarda Krasku koji je na toj poziciji zamijenio Marija Baburića. Kraska je od listopada 2021. godine bio financijski direktor u tvrtki RealPage koja je osnovana 1998. godine u Teksasu, a prije toga je dvije godinu istu funkciju držao u tvrtki Rocket Software.
