Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) predlaže da se stranim radnicima dozvola za boravak i rad produži s jedne na tri godine, a sezonskim radnicima u poljoprivredi i šumarstvu te turizmu i ugostiteljstvu sa sadašnjih šest na maksimalnih devet mjeseci, istaknuo je u utorak državni tajnik u MUP-u Žarko Katić na okruglom stolu "Zapošljavanje stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti", koji se održao u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Novost je i da državljani trećih zemalja koji nakon godine dana žele promijeniti poslodavca u istom zanimanju, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad. U tom bi slučaju novi poslodavci trebali zatražiti pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), bez obveze mijenjanja dozvole.
Izmjene zakona, koje bi trebale zaživjeti krajem ove godine, predviđaju i produženje EU-ove plave karte s dvije na četiri godine, a novost je da će se moći izdati i osobama koje nemaju diplomu kao dokaz kvalifikacije u visokom obrazovanju, već imaju stručne vještine visoke razine, što je sukladno Direktivi EU-a.
Čitaj više
Najtraženija zanimanja i u ožujku ostala su prodavač, konobar i kuhar
Broj oglasa za ove poslove povećan je u svim hrvatskim regijama.
18.04.2023
Velika potražnja za stranim radnicima, najviše ih je iz BiH i Srbije
Radnici iz Sjeverne Makedonije na četvrtom su mjestu po brojnosti.
17.04.2023
Sezona lova na radnike u punom jeku, najtraženiji prodavači i konobari
Indeks slobodnih radnih mjesta OVI za ožujak 2023. porastao je 12 posto u odnosu na isti mjesec lani.
11.04.2023
Prosječna plaća u Zagrebu 160 eura viša nego u ostatku zemlje
Na razini Hrvatske prosječna mjesečna neto plaća u siječnju iznosila je 1.094 eura, a u Zagrebu 1.256 eura.
11.04.2023
Također, propisana je obveza vrednovanja vještina za IT zanimanja te će se u suradnji sa socijalnim partnerima dogovoriti visina primanja, s time da prag plaće mora biti od najmanje jedan do najviše 1,6 puta bruto godišnje plaće (sada je najmanje 1,5).
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano rekordnih 124.121 produljenje i/ili novih dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, što predstavlja porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema procjenama, ove će godine ta brojka dosegnuti 180 tisuća.
"U našim redovitim kontaktima s tvrtkama članicama poslodavci nestašicu radnika sve češće ističu kao jedan od ključnih izazova za njihovo redovito poslovanje. Kako su kretanja na tržištu rada jedno od strateških područje koje prati HGK, tako je i ova tema i suradnja s nadležnim tijelima u svrhu informiranja članica i zastupanja vaših interesa i potreba u fokusu našeg djelovanja", kazao je u utorak uvodno Josip Zaher, predsjednik HGK-Komore Zagreb.
Hrvatska gospodarska komora
Pogledaj galeriju
Hrvatska gospodarska komora
Pogledaj galeriju
Hrvatska gospodarska komora
Pogledaj galeriju
Hrvatska gospodarska komora
Pogledaj galeriju
Hrvatska gospodarska komora
Pogledaj galeriju
Hrvatska gospodarska komora
Pogledaj galeriju
Hrvatska gospodarska komora
Pogledaj galeriju
Najviše je dozvola izdano za graditeljstvo – 53.772, a potom po broju izdanih radnih dozvola slijede turizam (32.306), industrija (16.932), promet (7336), poljoprivreda (2957) te je za ostale djelatnosti izdano ukupno 10.818 radnih dozvola.
Najveći broj dozvola u 2022. izdan je državljanima BiH (36.769), Srbije (19.127), Nepala (12.222), Sjeverne Makedonije (10.050) i Kosova (8979). Zakonska rješenja liberalizirana su uvođenjem modela testa tržišta rada u odnosu na raniji kvotni sustav, a postoje i brojne iznimke. U pripremi su i nove izmjene Zakona o strancima s ciljem daljnjeg ubrzanja i pojednostavljenja postojećih procedura.
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je da je za daljnji razvoj gospodarstva RH potrebno omogućiti kvalitetne i odgovarajuće radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima.
"Nužno je osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove u zanimanju za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, uz nastojanje zapošljavanja visokospecijaliziranih radnika", kazao je Vidiš dodajući da je cilj spriječiti i zloupotrebe postojećeg modela zapošljavanja stranaca, navodeći da će kazne za prekršitelje biti i do šest medijalnih plaća.
Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, istaknuo je da zapošljavanje stranih radnika značajno povećava troškove poslovanja. Jezična barijera je veliki problem, kazao je Kamenski, navodeći da će još veći izazov biti zapošljavati strance kao tehnički kadar jer za zadovoljenje regulative i polaganje stručnih ispita treba i do tri godine.
Josipa Jutt Ferlan, direktorica tvrtke Zagreb City Hotels, naglasila je da je vrlo pozitivno što se cjelogodišnje dozvole produžuju na tri godine jer će to, smatra, motivirati strance koji dođu u Hrvatsku da uče naš jezik.
.webp){kind=icon}
